Kad chatbot rješava školske zadaće

Tu zadaću je smislila učiteljica Karin Reißer-Mahla. Chatbot napiše govor, učenice i učenici ga analiziraju. „Odgojni cilj je da se učenici s time ophode kritički i konstruktivno”, kaže Reißer-Mahla. U drugom koraku učenici trebaju zajedno prilagoditi govor tako što će ga nadopuniti svojim povijesnim spoznajama. Brojni dijelovi se mogu zamijeniti, kažu učenice i učenici.

Ravnatelj škole: stroga zabrana nema smisla

U korištenju chatbotova ova škola prednjači. Krajem prošle godine je učiteljica Reißer-Mahla s učenicima razgovarala o tim programima, pripovijeda ona, jer je jasno da se među njima ionako širi digitalna inovacija. Osobito kod mlađih učenika postoji opasnost da pritom isključe „svoje vlastito razmišljanje” i sadržaje jednostavno preuzimaju.

Kako bi se škola trebala ophoditi sa šansama i rizicima umjetne inteligencije, o tomu se diskutira već dva mjeseca, kaže ravnatelj škole Christian Bayer. Jasno je, međutim, da stroga zabrana nema smisla, kaže on. „Moramo se prilagoditi.”

Odnos prema ChatGPT-u u razredu je još uvijek vrlo različit, ali neki, kao i učiteljica Reißer-Mahla, u tomu vide potencijal za nastavu. Pisati domaće zadaće uz pomoć umjetne inteligencije nema smisla, kaže jedna učenica: „Učitelji znaju kako ja pišem.” Jedan učenik dodaje: „Meni je zanimljivo vidjeti gdje su granice umjetne inteligencije i gdje čovjek može koristiti svoje vlastito znanje.”

ChatGPT se smatra jako naprednim

Otkako je ChatGPT u studenom prošle godine pušten u javnost postao je vrlo popularan. ChatGPT je chatbot koji se zasniva na strojnom učenju, jednom području umjetne inteligencije. Treniran je s velikom količinom tekstova kako bi mogao odgovarati kao ljudski sugovornik. Taj program poduzeća za umjetnu inteligenciju Open AI, koje vrijedi milijarde, smatra se vrlo naprednim.

Od nedavno se raspravlja o posljedicama za škole. Zato je to tema i za Konferenciju ministara obrazovanja i kulture saveznih pokrajina KMK. Zabranu ChatGPT-a je gotovo nemoguće nadzirati i provoditi, kaže berlinska senatorica za obrazovanje i predsjednica Konferencije ministara kulture Astrid-Sabine Busse. „Kako kontrolirati kojim se izvorima učenice i učenici koriste dok rade domaće zadaće? Škola je uvijek bila sustav koji uči. I to se mora i pokazat će se i u novoj normalnosti svijeta u kojem umjetna inteligencija igra sve veću ulogu.” Tu pojavu se mora uzeti u obzir u nastavi i kritički ju pratiti, kaže ona.

„To ima osobine revolucije”

ChatGPT će zacijelo promijeniti i nastavu. „To ima osobine revolucije”, kaže Doris Weßels, profesorica gospodarske informatike na Višoj strukovnoj školi u Kielu. Doris Weßels se, među ostalim, bavi posljedicama umjetne inteligencije na području obrazovanja. „Čitav proces pisanja, ne samo u školi, promijenit će se kroz moćna sredstva kao što je ChatGPT.”

Chatbot može služiti prije svega kao izvor inspiracije, kao partner u pisanju, koji potiče kreativnost, kaže Weßels. U nastavi bi to značilo da su učenik i umjetna inteligencija neka vrsta tandema. Ali, korisnici bi trebali provjeriti ispravnost tvrdnji koje generira ChatGPT, jer bot „halucinira”, piše dakle i fiktivne tvrdnje i svoje odgovore na njih. Zato i dalje ostaje važno poznavanje činjenica. „Učenici i učitelji mogu gledati generirane tekstove kao stručnjaci i provjeravati sadržaje”, kaže Weßels.

Granice umjetne inteligencije

Kao i predsjednica Konferencije ministara kulture Busse, i Weßels se izjasnila za to da se programe kao ChatGPT integrira u nastavu, ovisno o uzrastu. I iskustva s umjetnom inteligencijom su pokazala da je čisto reproduciranje znanja, dakle naučiti napamet i onda zaboraviti, besmisleno. Ali, i promjene u nastavi kroz umjetnu inteligenciju imaju svoje granice, kaže Weßels. „Korištenjem ChatGPT-a postaje jasno da je naša intuicija, dakle osjećaj na temelju našeg životnog iskustva, veliko bogatstvo kojega mi ljudi moramo biti svjesni. To nam umjetna inteligencija nikad neće moći nadoknaditi.”

I u Gimnaziji kraljice Karoline u Frankenthalu učitelji i učenici prepoznaju granice umjetne inteligencije. Ravnatelj gimnazije Bayer priča o tom jednu anegdotu: u prosincu je zamolio ChatGPT da napiše za školu božićnu čestitku. Nastao je dobar tekst o poteškoćama u obrazovnim ustanovama za vrijeme korona-pandemije. Nakon toga je bot trebao napisati govor za završnu maturalnu svečanost. „On je, Bogu hvala, bio jako loš”, kaže Bayer. Apstraktan i površan. Jer, bot nema životnog iskustva.