Iz stranih medija/Le Figaro: Silan migracijski pritisak na EU; na Balkanskoj ruti ni svaki deseti migrant – žena!

“Po podatcima Frontexa, zapadnobalkanska ruta najprometnija je od svih, s otkrivenih 145.600 prelazaka” “Povećanje od 136% u jednoj godini! Daleko ispred rute središnjeg Sredozemlja, na kojoj će zabilježeni prelasci porasti na više od 102 000 u 2022., što je povećanje od 51%.”, otkriva pariški Le Monde, čiji članak donosimo u prijevodu na hrvatski.

Francuska se pripravlja objaviti vlastite brojke o tražiteljima azila, koji su skočili na više od 130.000 u 2022. Vladin izvor rekao je za Le Figaro da je ukupan broj zahtjeva “blizu 135.000”, dok je europska agencija za nadzor granica Frontex odlučila bez odgode objaviti svoje rezultate za 2022. godinu: “Oko 330.000 neregularnih prelazaka granice otkriveno je na vanjskoj granici EU-a” . To je “najveći broj od 2016.” . Povećanje od 64% u odnosu na 2021.

Dapače, ako je vjerovati podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka u Veliku Britaniju znatno je iznad očekivanih 50.000 do 60.000 pokušaja prelaza Kanala za 2022. Na tom području, uglavnom iz Francuske, “otkriveno je više od 71.000 neregularnih prelazaka granice”, od kojih su veliki dio bili uspješni prelasci. “U Kanalu [između Francuske i Britanije] registrirano je više od 50 različitih nacionalnosti, od kojih većina dolazi s Bliskog istoka, iz Albanije i s Roga Afrike”, precizira europska agencija.

Žene imaju udjel manji od jedne desetine svih migranata na tzv. balkanskoj ruti
Migracijski pritisak na zemlje Unije na kraju Covid razdoblja očito je jači od očekivanog. Po podatcima Frontexa, zapadnobalkanska ruta najprometnija je od svih, s otkrivenih 145.600 prelazaka” “Povećanje od 136% u jednoj godini! Daleko ispred rute središnjeg Sredozemlja, na kojoj će zabilježeni prelasci porasti na više od 102 000 u 2022., što je povećanje od 51%. NaBalkanskoj ruti, Sirijci, Afganistanci i Tunižani zajedno tvorili su 47% detekcija u 2022. “Broj Sirijaca praktički se udvostručio na 94 000”, po Frontexu. “Žene su činile manje od jedne od deset detekcija, dok je udio prijavljenih maloljetnika blago pao na oko 9% svih detekcija”, primjećuje agencija.

Po njima, na srednjomediteranskoj ruti, “Egipćani, Tunižani i Bangladešani bili su prve tri nacionalnosti u godini koja je zabilježila najveći broj dolazaka u ovu regiju iz Libije od 2017. i najveći broj iz Tunisa u novijoj povijesti. Mnogi Nigerijci dolaze, sa svoje strane, preko istočnog Sredozemlja. Brojke neobuhvaćaju otprilike 13 milijuna ukrajinskih izbjeglica registriranih pri ulasku na vanjske kopnene granice EU-a iz Ukrajine i Moldavije između 24. veljače 2022. i kraja godine. To pokazuje ekonomsku težinu koja na globalnoj razini leži na ramenima EU-a. Za Frontex, stalni porast broja neregularnih prelazaka pokazuje “potrebu za snažnom i učinkovitom europskom graničnom i obalnom stražom, s Frontexom kao snažnom potporom država članica”.

Smisao Frontexa – kao “tijela za temeljna prava koje nadzire što zemlje članice rade na svojim vanjskim granicama”?

Godine 2022. “Frontex je proveo oko dvadeset operacija na vanjskim granicama EU-a i izvan njih te je rasporedio prosječno 2000 stalnih agenata”. No, bučan odlazak bivšeg izvršnog direktora agencije Fabricea Leggerija 1. srpnja baca sumnju na smisao te institucije. Bivši francuski šef agencije o tome je progovorio u pismu ostavke od 28. travnja: “U protekle dvije godine vidim da diskretno, ali učinkovito, jedna priča prodire u naše okruženje. Ta priča govori o tome da bi Frontexov temeljni mandat trebao biti transformiran u praksi u neku vrstu tijela za temeljna prava koje nadzire što zemlje članice rade na svojim vanjskim granicama”, napisao je. Po njegovim  riječima, to nije bio početni plan.
Što se tiče balkanske linije, glavne rute ilegalne imigracije u Europi, Francuska je željela ojačati suradnju s drugim europskim policijama. “Postavljamo temelje za operativne razmjene kako bismo pogodili što je više moguće ‘uzvodno’ mreže koje hrane migracijski fenomen sve do Velike Britanije, gdje su Albanci, na primjer, postali prva nacionalnost koja stiže malim čamcima”, objasnio je 10. studenog u Le Figarou novi glavni ravnatelj granične policije, Fabrice Gardon.

Hrvatsku ulazak u schengenski prostor čini jednom od vanjskih granica EU

Hrvatska je 1. siječnja ušla u schengenski prostor, što je de facto čini jednom od vanjskih granica EU, s 1200 kilometara kopnene – bez uračunate obale – granice koju treba kontrolirati u ime svih država članica. Suočeni s izazovom masovne imigracije, suradnja Pariza, Frontexa i Zagreba protiv krijumčarskih mreža bitnija je nego ikad.

Izvor: Jean-Marc Leclerc  Ilegalna imigracija: Francuska i Europa pod maksimalnim pritiskom; Le Figaro, 15. siječnja 2023.

Povezani sadržaj:

PHB Priopćaj br. 10.: O Globalnom kompaktu za sigurne, uređene i regularne migracije

Le Figaro/Hrvatsko nebo