Zoran Krešić: ”Ostali” Bošnjaci opet oteli pozicije manjinama, nijednog Židova ili Roma

Schmidtovo povećanje broja izaslanika za tri konstitutivna naroda i predstavnike manjina nije razriješilo ključni problem potpunog osiguranja legitimnog političkog predstavljanja

Nedavnim izbornim i ustavnim reformama koje je nametnuo visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt smanjena je, no ne i posve eliminirana, mogućnost manipuliranja izborom, odnosno nametanjem političkih predstavnika konstitutivnih naroda u federalnome Domu naroda, no njima uopće nije dotaknut sustav prijevara s manjinama.

Dapače. U Klubu ostalih sada je jedanaest umjesto sedam izaslanika, koliko je bilo prije intervencija visokog predstavnika. Dok je stupanj prijevara i manipulacija kod Hrvata s nekih 30 posto smanjen na 20-ak posto, s imenovanjem političkih predstavnika koje tamo biraju stranke i birači iz drugih naroda, dotle se posve zadržala zloporaba s izborom predstavnika manjina.

Oteli 100%

U novome sazivu Kluba ostalih, a što su, zapravo, manjine, kandidirali su se i izabrani su uglavnom Bošnjaci koji zloporabe činjenicu da su izborne odredbe tako fluidno postavljene te mogu zloporabiti tu činjenicu. Tako će u ovome klubu sjediti predstavnici stranaka DF-a, SDA, SDP-a, NiP-a… Senita Handukić, Sandra Imširović, Halil Selimbašić, Almir Babajić, Arman Zalihić, Sanela Klarić, Nihad Uk, Albin Zuhrić, Kenan Magoda, Vibor Handžić i Belma Kapo.

U BiH je, prema Izbornome zakonu, dovoljno samo da se kandidat prije ulaska u izbornu utrku za županijske skupštine izjasni da pripada jednome od triju konstitutivnih naroda ili pak da se želi natjecati za Klub ostalih. Takvo što je problematično iz najmanje dva kuta, a postoje rješenja u državama poput Republike Hrvatske ili pak Belgije kojima se smanjuje mogućnost masovnih zloporaba, a koje su u BiH, nažalost, pravilo. Naime, dok su na ovim izborima hrvatskome klubu ukrali pet mjesta, čak i neovisno o činjenici da se radi o Hrvatima, istodobno su onima iz reda ostalih oteli 100 posto predstavnika. U susjednoj Hrvatskoj, čak i pri izboru u Zastupnički, dakle građanski dom u kojemu uglavnom vrijedi pravilo “jedan birač – jedan glas”, srpskoj i drugim manjinama zajamčen je određeni broj zastupnika koji predstavljaju njihovu zajednicu. Uz to, svaki takav zastupnik mora dokazati svoju nacionalnu pripadnost. No, najvažnije od svega jest da takvog zastupnika, primjerice srpske nacionalne manjine, biraju isključivo predstavnici srpskog naroda.

Apsolutno je onemogućeno da, primjerice, Hrvati biraju predstavnike Srba, Roma, Židova, albanske, mađarske, pa čak i bošnjačke nacionalne zajednice. U BiH je takva zloporaba ozakonjena i temeljito se primjenjuje. Na sličan način u Belgiji je uređeno biranje predstavnika flamanske, valonske odnosno njemačke zajednice. Tamo se, primjerice, političar flamanske jezične zajednice ne može kandidirati kao predstavnik valonske zajednice. Izvorište političkog i izbornog sustava dolazi kroz popis pučanstva, pa nije moguće najmanje deset godina mijenjati jezičnu afilijaciju. U BiH ništa od tih pravila na vrijedi, a njihova primjena bila bi iznimno korisna. Valja reći kako su prvu presudu protiv BiH zbog diskriminacije manjina dobili jedan Židov – Jakob Finci i Rom Dervo Sejdić, no ni nakon ovoga kruga izbora izaslanika u Klub ostalih Doma naroda nijedan od njih nije se oglasio kako bi upozorio na ove zloporabe. Naime, tek je jednom u dvadesetogodišnjoj praksi jedan romski izaslanik bio u Domu naroda, no tamo nikada nije bio nijedan Židov. A takva praksa ostala je i u ovome slučaju. S time, ponovno su Bošnjaci koji se izjašnjavaju kao Hrvati zasjeli u klub ovoga naroda.

Hrvatica Berina Fejzić

Poput slučaja Berine Fejzić, čiji je otac Edim Fejzić, sitni osuđivani kriminalac i prevarant, u dva navrata branio boje Hrvata u njihovu klubu Doma naroda iako s Hrvatima nema nikakve veze. Uz Schmidtove intervencije, potrebno je ponovno se vratiti reformi i načinu popunjavanja Doma naroda FBiH kako bi se ubuduće izbjegle manipulacije najbrojnijeg naroda i stranaka koje su dovele do nekoliko političkih, institucionalnih i međunacionalnih kriza. To podrazumijeva osiguranje legitimiteta izabranih izaslanika kako bi oni u vlasti predstavljali onu skupinu koja ih predstavlja. Prijedlozi koji su bili na stolu tijekom pregovora hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka u Neumu odnosno Sarajevu mnogo su bolji i sprječavaju mogućnosti zloporaba.

Zoran Krešić/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo