Osveta Rusiji: Dragovoljci posebno korisni za tajne operacije, ali moglo bi se to obiti Kijevu o glavu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na početku rata pozvao je strane borce da dođu u njegovu zemlju i pomognu boriti se protiv Rusije. Mnogi su se rado odazvali pozivu, a znatnom dijelu glavni motiv bila je osveta. Osveta Rusiji. Ukrajinski vojni zapovjednici rado su u svoje redove primili tisuće dragovoljaca, uključujući i strane državljane.

Mnogi od njih, poput Čečena, izbjeglice su iz Rusije, dok su drugi pristigli iz susjednih zemalja koje su povijesno protivnice službene Moskve i ruskog predsjednika Vladimira Putina, poput Gruzije.

“Vidjeli smo što se događa”, rekao je zamjenik zapovjednika čečenskog bataljuna Muslim Madiev i dodao: “Ukrajini ne nedostaje ljudi, ali morali smo se pridružiti i biti dio ovog rata.”

Brojni dragovoljci živjeli su u Ukrajini i prije početka rata, bilo da su došli zbog posla ili su tražili utočište od političkog ugnjetavanja kod kuće.

A Ukrainian serviceman is seen inside a 2S3 Akatsiya self-propelled howitzer at a position in a frontline, amid Russia’s attack on Ukraine, in Donetsk region, Ukraine January 8, 2023. REUTERS/Anna Kudriavtseva Photo: Stringer/REUTERS

Strah od moguće sabotaže

Neki dobrovoljci imali su problema s vizama i boravišnim dozvolama, a njihova je želja da se pridruže borbama izazvala sumnju kod pojedinih ukrajinskih dužnosnika i zapovjednika koji su bili u stanju pripravnosti zbog mogućih sabotera. No, po svemu sudeći, volonteri su pronašli svoje mjesto u ukrajinskim redovima.

Muslim Madiev, inače veteran čečenskih ratova protiv Moskve, bio je suradnik Džohara Dudajeva, bivšeg sovjetskog generala koji je predvodio čečenske pokušaje da se odvoje od Rusije u 1990-ima. Nakon što su Madijeva prognali iz Čečenije, on se nastanio 2016. godine u Ukrajini. Njegov bataljun, koji je dobio ime po Dudajevu, jedna je od nekoliko čečenskih jedinica koje su se pridružile Ukrajini u borbi protiv Rusije i to 2014. godine nakon ruske aneksije Krima.

Na pitanje novinarke New York Timesa Carlotte Gall koliko bataljun ima aktivnih borca, ustvrdio je samo: “Imamo dovoljno.” Madiev je stava, ako se Rusija ne zaustavi u Ukrajini, da će zaprijetiti drugim europskim zemljama. No, mlađi borci u njegovu bataljunu imaju i veće ciljeve od onog da zaustave Rusiju.

“Naš je cilj oslobađanje Čečenske republike Ičkerije i pomoći svim narodima koji to žele da steknu slobodu”, kazao je jedan od boraca koji je novinarima dao samo svoje kodno ime – Maga.

Čečeni su samo jedan primjer brojnih etnički ustrojenih bataljuna i jedinica formiranih u Ukrajini nakon početka ruske invazije u veljači prošle godine. Borci iz Bjelorusije osnovali su svoju pukovniju, a među njima se nalazi znatan broj protivnika bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka. Volontera ima i s područja Kavkaza i središnje Azije, kao i etničke manjine koje inače imaju znatnu populaciju u Rusiji: Čečeni, Tatari i turkofone skupine.

Foto: Stringer/REUTERSREUTERS/Anna Kudriavtseva Photo: Stringer/REUTERS

Većina ih je motivirana povijesnim nepravdama. Čečeni i Tatari bili su među mnogim skupinama koje su desetkovane prisilnim deportacijama četrdesetih godina prošlog stoljeća kad je na čelu SSSR-a bio Josif Staljin. Među dobrovoljcima nalazi se i neznatan broj ruskih prognanika, među kojima su ruski nacionalisti i neonacisti koji se protive Putinu.

Njihovo sudjelovanje u ratu koristi Ukrajini, no s druge strane predstavlja mogući problem za vladu u Kijevu jer mnogi od njih se nadaju povratku kući te zbacivanju ruske i bjeloruske vlasti. Ukrajinski vojni dužnosnici odbili su komentirati volonterske postrojbe, a ukrajinska tajna služba navela je kako nisu odgovorni za njih.

Ali sami dragovoljci kažu da djeluju s punim znanjem i prema zapovijedima ukrajinske vojske i obavještajnih službi. Mnoge od njihovih operacija su tajne, uključujući izviđačke ili diverzantske misije iza ruskih linija.

Posebno korisni

Iako među dobrovoljcima ima ljudi iz cijelog svijeta, borci iz bivših sovjetskih republika u mnogočemu još su korisniji. Naime, oni imaju prednost jer većina govori ruski, a neki i ukrajinski, što olakšava komunikaciju i koordinaciju s ukrajinskom vojskom. Gruzijci koji se bore u legiji Kavkaz imaju ratno iskustvo jer su služili u snagama pod vodstvom NATO-a u Afganistanu.

Njihovo poznavanje Rusije i Rusa te njihova mržnja prema Moskvi učinili su volontere idealnim operativcima za Kijev. Neki ukrajinski dužnosnici i zastupnici čak su izrazili potporu njihovim ciljevima. U listopadu je, primjerice, ukrajinski parlament izglasao zahtjev za priznavanje Čečenske republike Ičkerije jer je to teritorij koji je okupirala Rusija, piše New York Times.

Oni se također suočavaju sa znatnim rizicima s obzirom na prirodu njihova posla iza neprijateljskih linija. Ruska vojska oštro postupa sa svim vojnicima koje je zarobila na tajnom zadatku.

Vecernji.hr/https://www.vecernji.hr/Hrvatsko nebo