Smrt Benedikta XVI. će olakšati papi Franji odluku o umirovljenju

Papa Franjo je prije šest mjeseci odbacio nagađanja da planira dati ostavku zbog zdravstvenih problema. Međutim, čak i da je tada ozbiljno razmišljao o toj ideji, suočio bi se s velikom preprekom jer se u tom trenutku još jedan bivši papa nalazio u mirovini.

Smrt Benedikta XVI., koji je 2013. postao prvi papa u 600 godina koji je odstupio umjesto doživotnog vladanja, trebala bi Franji olakšati odluku o potencijalnom odlasku. Franjo bi također mogao razmotriti pitanje što će se događati s budućim papama koji se odluče povući s dužnosti zbog starosti, umjesto da ostanu na njoj do smrti.

Franjo sada ima 86 godina, što znači da je jednu godinu stariji nego što je Benedikt bio kad je otišao u mirovinu. Unatoč tome što su mu potrebni štap i invalidska kolica, ne pokazuje znakove da ne može adekvatno izvršavati svoje obveze. Već su mu isplanirana putovanja u Afriku ovaj mjesec i Portugal u kolovozu.

Crkveni zakon dopušta da papa podnese ostavku

Ipak, jasno je dao do znanja da ne bi oklijevao odstupiti jednog dana ako bi ga njegovo mentalno ili tjelesno zdravlje ometalo u vođenju Crkve koja ima 1.3 milijarde članova. U intervjuu za Reuters u srpnju odbacio je glasine o skoroj ostavci. “Nikada mi to nije palo na pamet”, kazao je tada.

Crkveni zakon kaže da papa može podnijeti ostavku, ali odluka mora biti donesena bez vanjskog pritiska, što je mjera opreza uvedene stoljećima prije, kada su europski moćnici pokušavali utjecati na Vatikan. Sad, kad ostavka pape više nije nezamisliva, čelnici Crkve kontinuirano pozivaju da se regulira uloga bivših papa.

Franjo je prošlog mjeseca rekao španjolskim novinama da ne namjerava definirati pravni status pape emeritusa, iako je prethodno naznačio da vatikanski odjel može napisati pravila o tome.

“Crkva ne može riskirati ni privid da ima dva kralja”

Australski kardinal George Pell, konzervativac koji je bio blizak Benediktu, predložio je da umirovljeni papa zadrži titulu “papa emeritus”, ali da se vrati u status kardinala i da ga se oslovljava kao “kardinal (prezime), papa emeritus”.

Pell je također rekao da bivši papa ne bi trebao nositi bijelo, kao što je to radio Benedikt, s obzirom na to da je važno da katolici budu svjesni da “postoji samo jedan papa”. Akademici i kanonski pravnici na Sveučilištu u Bologni koji su proučavali ovo pitanje kažu da Crkva ne može riskirati čak ni privid da ima “dvije glave ili dva kralja” i predložili su niz pravila.

Kažu da se bivši papa ne bi trebao vratiti u status kardinala, kao što Pell predlaže, nego bi se bivšeg papu trebalo zvati “rimski biskup emeritus”. U tom slučaju vjerojatno ne bi bilo potrebe za novim zakonodavstvom jer bi bivši papa bio podložan postojećim pravilima koja pokrivaju umirovljene biskupe.

Benedikt je otvoreno iskazivao stavove, iako je bio u mirovini

Postojeća pravila kažu da bi biskupi u miru trebali “izbjegavati svaki stav i odnos koji bi čak mogao nagovijestiti neku vrstu paralelne vlasti s onom dijecezanskog biskupa, sa štetnim posljedicama za pastoralni život i jedinstvo biskupijske zajednice”, piše Reuters.

Iako je bio u mirovini, Benedikt je pisao, davao intervjue i postao, vjerojatno nesvjesno, gromobranom za protivnike pape Franje, bilo iz doktrinarnih razloga ili zato što se nisu željeli odreći klerikalnih privilegija koje je novi papa želio ukinuti.

Franjo je Reutersu rekao da nakon potencijalne ostavke neće ostati u Vatikanu niti se vratiti u rodnu Argentinu, već će živjeti skromno u domu za umirovljene svećenike u glavnom gradu Italije “jer je to njegova biskupija”. Rekao je da bi želio da bude u blizini velike crkve kako bi mogao provesti svoje posljednje dane ispovijedajući se.