Hoće li BiH u 2023. konačno krenuti europskim putem ili ostati u bespućima Balkana
Vrijeme:3 min, 57 sec
Kandidacijski status za EU smanjio je strah Hrvata u BiH da bi ulazak RH u Schengen mogao značiti i deblju granicu između njihovih dviju domovina. Bojazan bi još više smanjilo otvaranje posebnog traka na granici za hrvatske državljane.
Prelazeći granicu jučer na Kamenskom nisam ni primijetio promjene u ulasku iz BiH u schengensku Hrvatsku. Nekoliko vozila ispred mene prošlo je kontrolu uz obvezno otvaranje prtljažnika na 10-ak minuta. Više prvosiječanjskih promjena u Hrvatskoj osjetio sam već na prvoj crpki na autocesti. Redovi na blagajni stvoreni su zbog preračunavanja kuna u eure. Vjerojatno je iz istih razloga i na naplatnim kućicama pred Zagrebom bila velika kolona. No, vratimo se mi iz Hrvatske u BiH. Kakva će biti 2023.?!
Kraj stare i početak nove godine tradicionalno je razdoblje optimizma. Ovaj put on, čini se, ima kakvo-takvo realno uporište. Nova vlast nakon provedenih izbora nije uspostavljena, ali je proces počeo te, ako ne bude nekih, za BiH čestih, nepredviđenih okolnosti, državna vlada mogla bi biti formirana u rekordnom roku. “Tek” tri i pol mjeseca nakon izbora. Dosad je u poslijedaytonskoj BiH za dogovore o koalicijama i uspostavu državne vlade trebalo u prosjeku šest mjeseci.
Republika Srpska dobila je novu Vladu, ali je sada, osim državne, potrebno imenovati i novu vlast Federacije BiH te većine županija. Kako stvari stoje, gotovo ni u jednoj od tih vlada neće biti utjecajnog bošnjačkog SDA. Pobjedničke hrvatske i srpske političke opcije HDZ i SNSD prvi će put isprobati koaliciju sa širokom grupacijom bošnjačkih nacionalnih i građanskih stranaka predvođenih SDP-om. Program koji su potpisali najavljuje intenzivne aktivnosti na ekonomskom razvoju i ubrzan EU put BiH. Svojevrsni vjetar u leđa takvim promjenama je i odluka EU-a da BiH konačno dodijeli kandidacijski status. Ispune li lideri nove parlamentarne većine obećanja, bit će ovo godina istinskih reformi, ali i velikih građevinskih pothvata. Ako se riješe politički prijepori između Sarajeva i Banje Luke, gradit će se novi plinovod iz Srbije, možda i zračna luka u Trebinju te veliki HE Buk Bijela. Još jedan plinovod, ali iz drugog smjera, također bi se trebao graditi u BiH. “Južna interkonekcija” iz Hrvatske trebala bi dovesti plin u Hercegovinu i središnju Bosnu te osigurati alternativu ruskom plinu o kojem je BiH ovisna desetljećima.
Energetika ima sve veći značaj u svijetu, pa se sada i u BiH energetska samoodrživost nastoji postići podizanjem vjetroelektrana u Hercegovini, obnovom projekta izgradnje Bloka 7 TE Tuzla i zakonskim stimuliranjem solarnih elektrana. Ekonomski zamah BiH trebala bi donijeti i intenzivna cestogradnja. Koridor Vc od sjevera do juga BiH dobiva konačne obrise jer se radovi izvode ili će uskoro početi na gotovo svim preostalim dionicama. Nova parlamentarna većina najavljuje i intenziviranje gradnje brzih cesta kroz središnju Bosnu, zapadnu Hercegovinu te od Sarajeva prema Goraždu i od Tuzle prema Savi.
Najavljeno relaksiranje odnosa sa susjedima moglo bi ubrzati projekt izgradnje autoceste Sarajevo – Beograd – Sarajevo, ali i općenito ojačati ekonomsku suradnju. BiH će se konačno morati odrediti i oko inicijative “Otvoreni Balkan” kojoj se žestoko protive Hrvati, a i Bošnjaci. No, guraju je SAD i EU, pa će je biti sve teže izbjegavati. Uz političke rizike, ona donosi i određene koristi, lakšu slobodu kretanja ljudi i roba, mogućnost zapošljavanja, školovanja, priznavanja diploma…
Kandidacijski status za EU donekle je umirio strahove, posebice Hrvata u BiH, da bi ulazak RH u schengenski prostor mogao značiti i deblju granicu između njihovih dviju domovina. Jer Hrvatska se otvorila za 400 milijuna ljudi iz EU-a, a što će “Schengen” značiti za ona tri milijuna stanovnika BiH, pa i za pola milijuna Hrvata u toj zemlji, brzo će se pokazati. Izazov je to svakako za gospodarstvenike, prvenstveno prijevoznike koji strahuju da bi veće kontrole na granici mogle utjecati i na obujam trgovinske razmjene između RH i BiH. U svakom slučaju, za hrvatske (europske) državljane na granici se mora otvoriti posebni trak.
Mnogo toga u BiH ovisit će i o globalnim kretanjima. Migrantska kriza, epidemiološka situacija, recesija, geostrateško nadmetanje Zapada i Rusije procesi su na koje nitko u BiH ne može utjecati. Nažalost, svi oni jako se manifestiraju na BiH. Pa i na kulturne, zabavne, sportske događaje. Bez nekih iznenađenja moći ćemo se radovati novim filmskim i glazbenim festivalima, ponekom sportskom uspjehu.
Proteklih nekoliko godina za cijeli svijet bilo je nenormalno, a u BiH se tako opisuju sve godine u posljednja tri desetljeća. Nenormalno je u BiH odavno postalo normalno. Zato je vjerojatno i želja većine ljudi u BiH da 2023. bude konačno jedna drukčija godina. U kojoj neće biti političkih kriza i međunacionalnih svađa, u kojoj će institucije nesmetano funkcionirati, prihvaćati se europski standardi, prestati iseljavanje… Optimistično je, znači, nadati se da ovo bude nenormalna godina za BiH jer to znači da će biti dobra. Europska, a ne balkanska.
https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo
