Nafta najskuplja u posljednja tri tjedna. Strah od odgovora Moskve na uvedenu graničnu cijenu ruske nafte

Nafta je u utorak dosegnula najvišu razinu u posljednja tri tjedna jer je najnovije kinesko ublažavanje ograničenja vezanih uz COVID-19 potaknulo nade u oporavak potražnje za gorivom, uz dodatnu podršku rezova u proizvodnji energije u SAD-u uzrokovanih zimskim olujama. O tome piše arapski medij Asharq Al-Awsat.

Kina će prestati zahtijevati od ulaznih putnika da idu u karantenu, počevši od 8. siječnja, priopćilo je u ponedjeljak Nacionalno zdravstveno povjerenstvo u velikom koraku prema ublažavanju ograničenja na granicama koje su uglavnom zatvorene od 2020. godine.

Sirova nafta Brent porasla je 22 centa, ili 0,3%, na 84,14 dolara po barelu do 09:11 GMT, a američka sirova nafta West Texas Intermediate – WTI, ojačala je 7 centi na 79,63 dolara. Oba mjerila dosegla su najvišu vrijednost od 5. prosinca ranije tijekom sesije.

“Ovo je svakako nešto čemu su se trgovci i investitori nadali”, rekao je analitičar Avatradea Naeem Aslam o kineskom planu u vezi s pravilom karantene.

Tržišta Velike Britanije i SAD-a u ponedjeljak su bila zatvorena zbog božićnih praznika.

Dionice su ojačale dok je američki dolar oslabio u utorak kao odgovor na potez Kine. Slabiji dolar čini naftu jeftinijom za vlasnike drugih valuta i ima tendenciju podržavanja rizične imovine.

Nafta je također ojačala zbog zabrinutosti oko prekida opskrbe zbog zimskih oluja u Sjedinjenim Državama, rekao je Kazuhiko Saito, glavni analitičar u Fujitomi Securities.

“No predviđa se da će se vrijeme u SAD-u poboljšati ovaj tjedan, što znači da porast možda neće trajati predugo”, rekao je.

Od petka je zatvoreno oko 1,5 milijuna barela dnevnog kapaciteta rafiniranja duž američke obale Meksičkog zaljeva, dok je proizvodnja nafte i plina od Sjeverne Dakote do Teksasa pretrpjela zamrzavanje, što je smanjilo opskrbu.

Podršku cijenama pružila je i zabrinutost zbog mogućeg smanjenja proizvodnje od strane Rusije.

Prema saznanjima Geopolitika News-a, Rusija najavljuje kako neće isporučivati naftu svim zemljama, bez obzira o kojima se radi, koje prihvate nametnutu gornju cijenu ruske nafte. U istom su kontekstu i zamjenik premijera Aleksandar Novak i ministar financija Anton Siluanov najavili moguće rusko smanjenje proizvodnje nafte. Navodno bi se moglo kretati u razmjeru od 5-7% od iduće godine.

Službeni ruski odgovor na odluku G7 o gornjoj cijeni njene izvozne nafte još se uvijek čeka s neizvjesnošću. Čak i neznatno smanjenje proizvodnje nafte moglo bi povećati napetosti na ionako krajnje nestabilnom tržištu „crnog zlata“.

https://www.geopolitika.news/Hrvatsko nebo