Marinko Jurasić: Zašto naši nogometaši ne bi pjevali Thompsona!?
Vrijeme:3 min, 45 sec
“Lijepa li si” samo je lijepa domoljubna pjesma koja obuhvaća različite hrvatske krajeve i dio BiH na kojem živi hrvatski narod koji je kako u bivšoj Jugoslaviji, tako i za Domovinskog rata, uistinu bio hrvatsko “srce ponosno”. Oj Vlatko, “Lijepa li si”, nije o “Herceg-Hrvatskoj” nego o “Herceg-Bosni”.
Zašto naši nogometaši ne bi pjevali “Lijepa li si” ili Thompsona, pa valjda smo u demokraciji i s!obodni smo barem pjevati? Mediji su prilično nekritički prenijeli stav Vlatke Pokos o Thompsonu i njegovoj lijepoj domoljubnoj pjesmi koju su pjevali naši reprezentativci slaveći pobjedu nad Brazilom, što je zapravo samo bila refleksija na brojne objave u BiH koje je internacionalizirao jedan od najpoznatijih bivših turskih nogometaša Hakan Sükür. Sporan im je stih “Herceg-Bosno, srce ponosno” što su svojedobno zamjerali i njemačkom nogometnom reprezentativcu Manuelu Neueru kad ju je pjevao za odmora u Hrvatskoj. I tada je bio sporan, kako kome, Thompson i/ili stih.
Thompsonova je stvar hoće li se i kako braniti od tvrdnje Vlatke Pokos da je “pjevač koji promovira fašizam i ustaštvo”, ali to što i ona koristi “notorne argumente” s kojima su se svojedobno obrušili i na Neuera, govori i o njima i o “argumentima”. Tako su proglašavali i bivšu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović “ustašicom” jer se slikala s iseljenicima iza službene hrvatske zastave iz 90-ih s prvim bijelim poljem u grbu, a kakav se grb inače može vidjeti i na nekim povijesnim partizanskim i komunističkim fotografijama, te povijesnim spomenicama puno prije pojave ustaštva.
Unatoč svekolikim slobodama i tranziciji iz jednoumnog u pluralističko društvo u nekim glavama i dalje su, svjesno ili nesvjesno, ostali atavistički ostaci bivšeg totalitarnog sustava i udbaške prakse traženja u nevjerojatnim detaljima, početnom slovu “U” u tekstovima, pjesmama, osobama, idejama… ustaše i ustaške simobole i neprijatelje režima.
16.07.2018., Zagreb – Docek Vatrenih na sredisnjem gradskom trgu. Hrvatska nogometna reprezentacija osvojila je drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu 2018. u Rusiji. Marko Perkovic Thompson”nPhoto: Goran Stanzl/PIXSELL
U svakom slučaju, zbog onih kojima možda nije poznat čitav glazbeni opus Marka Perkovića Thompsona ne bi bilo zgorega argumentirati zbog kojih je to stihova ili riječi on “promotor fašizma, ustaštva i velikohrvatske ideologije”!? Jer, ovako sve se svodi na onu “što se Vlatki htilo, to se Vlatki snilo”. Jedna od najljepših hrvatskih domoljubnih pjesama “Lijepa li si” zbog stiha “Herceg-Bosno, srce ponosno” ništa od toga ne promovira.
Da, pojedini su Hrvati u Herceg-Bosni počinili zločine, kao što su ih i pripadnici svih drugih većinskih naroda počinili u BiH, ili i neki Hrvati u Oluji, ali niti je BiH, a ni Hrvatska zbog zločina pojedinaca zločinačka tvorevina. Uostalom, na pitanje zašto Herceg-Bosna, njezin prvi predsjednik Mate Boban je rekao: “Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi”.
Doduše, Thompson u svojim stihovima nije obrazložio pravno-politički smisao stiha i na koju je Herceg-Bosnu mislio. Možda je mislio na onu Herceg-Bosnu za koju Enciklopedija.hr među ostalim kaže da su se tim nazivom do 1991. najviše koristili Hrvati, ali i Bošnjaci: “Taj je naziv imao određenu stilsku vrijednost i funkciju, gotovo da se i nije upotrebljavao u običnome govoru, nego ponajprije u geslima, pjesmama, manifestima, svečanim govorima i sl.”.
16.07.2018., Zagreb – Docek Vatrenih na sredisnjem gradskom trgu. Hrvatska nogometna reprezentacija osvojila je drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu 2018. u Rusiji. Marko Perkovic Thompson”nPhoto: Goran Stanzl/PIXSELL
Ili, možda je mislio na Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu utemeljenu 18. studenog 1991. pri čemu su se osnivači, općine s većinskim hrvatskim stanovništvom, pozvali na Ustav BiH, ili 1993. proglašenu Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu koja je uz Hrvatsku i BiH, bila supotpisnica Washingtonskog sporazuma 1994. Kakve god su to bile pravnopolitičke tvorevine nastale su iz puke egzistencijalne potrebe vojne obrane hrvatskog naroda u BiH.
Uostalom, već po onoj “nomen est omen” logično je zaključiti: Oj Vlatko, “Lijepa li si” nije pjesma o “Herceg-Hrvatskoj” već o “Herceg-Bosni”, pa tomu ne treba pripisivati značenja kako nam je ćeif. Uostalom, baš kao što ih jednako ne treba pripisivati doduše trivijalnim stihovima “kad će taj petak” i “ti si k’o metak” kad ih pjeva Vlatka Pokos samo zato jer si netko mizogin dopušta tako odnositi prema inače hrabroj i pametnoj ženi.
Marinko Jurasić/VL/https://www.vecernji.hr/Hrvatsko nebo
