Dr. Josip Stjepandić za austrijski časopis Zur Zeit: “Bosna i Hercegovina ostaje krizno žarište”
Vrijeme:3 min, 54 sec
Ratovi tijekom raspada bivše Jugoslavije iznjedrili su sedam novih država, uključujući nekadašnju austrougarsko aneksijsko područje Bosnu i Hercegovinu (BiH), koje je od tada u trajnom kriznom stanju kao međunarodni protektorat.
Rat koji je započeo srpskom agresijom na novoproglašenu državu BiH 1992. godine razvio se u rat “svakog protiv svakoga”. Mirovnim sporazumom u Daytonu (SAD) 1995. godine stvorena je složena struktura od 2 entiteta i 3 konstitutivna naroda (princip 1-2-3) nad kojom je tzv. Visoki predstavnik (VP) kao čuvar mirovnog sporazuma bdije s gotovo diktatorskim ovlastima. Srpski agresor je nagrađen entitetom Republika Srpska. Drugu polovicu čini Bošnjačko-hrvatska Federacija BiH (FBH).
Osim napuhanog administrativnog aparata koji promiče korupciju, probleme mladoj državi stvaraju i različiti međusobno suprotstavljeni stavovi triju konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati). Srbi hoće samo Srbiju i odbijaju svaku BiH. U vanjskopolitičkom smislu teže Rusiji. (Muslimanski) Bošnjaci sebe vide kao trajne žrtve zapadnih urota i žele unitarnu državu koju ne moraju dijeliti sa Srbima i Hrvatima. Vanjskopolitički se ponašaju kao zapadna turska (ili iranska) pokrajina. Kao najmalobrojniji od konstitutivnih naroda, Hrvati odbijaju državu u kojoj su im uskraćena etnička i ljudska prava, kao u bivšoj Jugoslaviji. Svojim težnjama ka EU i NATO-u Hrvati u BiH teško mogu nešto postići, iako su većina njih hrvatski, a samim tim i građani EU.
Izbori za državno predsjedništvo i parlamente koji su održani na veliki izborni dan 2. listopada trebali bi donijeti boljitak. Za to baš i nisu postojali dobri uvjeti. Središnje izborno povjerenstvo sastavljeno je na nezakonit način bez ispitivanja kvalifikacija kandidata te je u prošlosti odlučivalo probošnjački. Birački popis sadrži 3,3 milijuna imena, iako država ima samo 2,06 milijuna stanovnika, što je vrlo pogodno za izborne prijevare. Uostalom, Ustavni sud je već 2016. ukinuo važno pravilo za sastavljanje Doma naroda FBiH. Bošnjačko vodstvo iskoristilo je ovo pravilo, koje je 2002. godine donio visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, kako bi brojčano slabije Hrvate istisnulo s vlasti. Najbolji primjer za to je Željko Komšić koji je, unatoč brojnim antihrvatskim ispadima, od 2006. bošnjačkim glasom uz ogorčen otpor Hrvata biran za hrvatskog člana tročlanog državnog Predsjedništva. Komšić je 2018. čak tužbom pred Međunarodnim sudom u Haagu htio spriječiti izgradnju Pelješkog mosta, najvećeg EU projekta u Hrvatskoj.
Izbori su protekli mirno, unatoč brojnim pritužbama na nepravilnosti, koje su promatračima OESS-a izgleda promakle. Među pobjednicima ponovno se našao Komšić koji je za 43.000 glasova nadmašio hrvatsku protukandidatkinju Krišto. Rezultati iz 13 izbornih jedinica, gdje je broj birača veći od broja stanovnika, a istovremeno živi vrlo malo Hrvata, pokazuju da je Komšić glasove dobio isključivo od Bošnjaka. Tamo je postigao prednost od 43.000 glasova.
Zvijezda izbornog dana bio je Visoki predstavnik Christian Schmidt, koji je 2021. godine naslijedio Austrijanca Valentina Inzka. Kako je bošnjačko vodstvo pustilo da propadnu svi hrvatski prijedlozi o promjeni izbornog pravila u smislu tzv. legitimnog predstavljanja (svaka etnička skupina bira svog predstavnika), Schmidt je nakon zatvaranja biračkih mjesta donio privremeno pravilo o povećanjem broja mjesta u Domu naroda, tako da Bošnjaci ne mogu zaobići prag hrvatskih zastupnika. Time se privremeno osigurava da Bošnjaci, intenzivno nahuškani od strane Ankare i Teherana, ne mogu preuzeti 100 posto vlasti u Federaciji BiH i dvije trećine u državi kao cjelini, kako su oni priželjkivali.
Fotografija veleposlanice Mlinarević kako ubacuje glasački listić u glasačku kutiju napravljenoj od kutije za cipele u veleposlanstvu u Pragu pokazuje koliko ozbiljno treba shvatiti takve izbore. Zakon propisuje prozirnu glasačku kutiju. Mlinarević, pripadnica Komšićevog kadra, po struci je zubotehničarka, iako je za veleposlanicu po zakonu potrebna visokoškolska diploma, a više upada u oči lošim diplomatskim riječnikom nego postignućima.
VP Schmidt je želio spriječiti blokade u odlučivanju skraćivanjem nekoliko rokova za donošenje odluka. Međutim, prebrojavanje glasova već je trajalo 3 tjedna.
Razgovori o formiranju vlasti teku prilično sporo jer među Bošnjacima još nema jasne većine. Trenutno izgleda kao da Bošnjake u vladi predstavlja koalicija od osam stranaka, što teško da će doprinijeti stabilnosti. Srbe i Hrvate će vjerojatno predstavljati njihove najjače stranke SNSD i HDZ.
BiH danas postoji samo kroz vanjski pritisak jer vanjske sile ne žele da se država BiH podijeli. Ipak, zajedništvo između tri naroda je izrazito nisko. Postoje samo dva zajednička praznika: Nova godina i Praznik rada. Često spominjanoj EU perspektivi nedostaje praktična osnova. Osim toga, nakon 1. siječnja 2023. BiH će od Hrvatske biti odvojena željeznom schengenskom granicom. Ako bi vanjski pritisak popustio ili čak nestao, onda bi sljedeći rat za nasljeđe BiH bio pred vratima. Pitanje je samo hoće li ga pokrenuti Srbi ili Bošnjaci.
Zur Zeit – Dr Josip Stjepandić: Bosnien-Herzegowina bleibt ein Krisenherd
Zur Zeit- Dr Josip Stjepandić: Bosnia-Herzegovina remains a trouble spot
Dr. Josip Stjepandić, Hrvatsko nebo
