LNG i nova energetska karta Europe

Nove energetske relacije u Europi

Dok austrijski kancelar Nehammer i bavarski premijer Söder obilaze LNG terminal na Krku, U mreži Prvog analiziralo se ambicije Hrvatske da postane energetsko regionalno čvorište. Koliko će tome pridonijeti širenje kapaciteta LNG-a s 2,9 na 6,1 milijardu prostornih metara plina? U kojoj je fazi gradnja novog skladišta plina u Grubišnom Polju?  U emisiji “U mreži Prvog” gostovali su državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić te dopisnica Večernjeg lista iz Austrije Snježana Herek.

Milatić je napomenuo kako cijela aktivnost oko širenja kapaciteta LNG terminala nema smisla ako se paralelno s tim procesom ne odvijaju razgovori između država koje su zainteresirane, a kasnije i poslovnih subjekata, da se ti kapaciteti koriste.

– 6,1 milijarde kubičnih metara plina koji je vrlo izvjesno novi kapacitet našeg LNG terminala u 2024. je dva puta onoga što Hrvatska treba u najboljem slučaju, plus ako računate da će skoro sto posto 2024. domaća proizvodnja biti na razini 1,2 milijarde. Logično je da će taj plin služiti za izvoz prema drugim zemljama. Austrijanci su do jučer bili 80 posto ovisni o ruskom plinu, a sada čujemo da je to jedva 20 posto, nisu oni to slučajno napravili, da su se okrenuli drugim dobavnim pravcima, rekao je Milatić i dodao:

– Hrvatska ima jasan stav, maksimalno iskoristiti RePower EU, dobiti što je moguće više bespovratnih novaca jer smo svjesni da se tržište ne može sada pitati da ulaže u takvu infrastrukturu. Nas veseli da postoji interes država, da će se danas potpisati zajednička izjava, da će naši gosti vidjeti taj LNG terminal, dodao je Milatić.

Pudić je rekao da je Hrvatska u Europi jedna od zemalja s najboljom plinskom infrastrukturnom izgrađenošću.

– Imamo LNG terminal, povećavamo njegov kapacitet, imamo domaću proizvodnju, skladišta, u izgradnji je i dodatno skladište za bržu isporuku i utisikivanje plina – na taj način Hrvatska je jedna od zemalja koja bi mogla postati hub, odnosno centar za dobavu zemljama u susjedstvu.

Naglasio je kako su cijene plina počele rasti godinu dana prije ruske agresije na Ukrajinu zbog velike potražnje.

– Europska skladišta su ostala prazna što je rezultiralo povećanjem cijena, one su drastično rasle s 20 eura u jednom trenutku i preko 300 eura po MWh da bi se stabilizirale možda zbog toplijeg vremena zadnjih mjeseci. Sada je prilično hladnije i sigurno je da će cijene rasti zbog većih potreba za plinom.

Herek je rekla da energija postaje luksuz u Austriji, kao i u drugim zemljama.

– Austrijski mediji ističu da, unatoč već rasprodanim kapacitetima za ukapljeni plin krčkog terminala do 2027. godine, Austriju zanima srednjoročna strategija i mogućnost ulaganja u energetsku infrastrukturu. Austrijski indeks cijena struje porastao je u godini dana za 247 posto, a indeks cijena plina za čak 323 posto. Prema tome, jasno je u kojoj se situaciji Austrija nalazi i da gledaju svaku mogućnost gdje se može domoći energenata po prikladnoj cijeni. Više ni cijena ne igra ulogu, važno je osigurati budućnost, rekla je Herek.

hkv.hr/ https://www.hkv.hr//Hrvatsko nebo