Jozo Pavković: Maroko ima 14 nogometaša iz dijaspore, Hrvatska 7. Sutra bi dvoboj mogli odlučiti i oni iz BiH
Vrijeme:3 min, 52 sec
Na Svjetskom nogometnom prvenstvu kroz četiri države “nastupa” i BiH. Hrvatska: Šutalo, Budimir, Kovačić, Sosa, Sučić te Dalić i Ćorluka. Srbija: Babić i Jović, Švicarska: Seferović, Australija: Hrustić
Među bogatstvima Hrvatske i brojni su sportaši podrijetlom iz njezine dijaspore. Iako ih je i u Katar otputovao veliki broj, sutra će ipak igrati protiv reprezentacije koja je puno brojnija iseljenička kolonija. Maroko je prijavio čak 14 igrača iz dijaspore. Hrvatska upola manje. Za razliku od njih, Bosna i Hercegovina, koja je rasadnik vrhunskih talenata, i ovoga puta nije na velikom natjecanju. Vidjela je samo Brazil 2014. godine. Iako je uspjela tek jednom izboriti nastup na SP-u, ipak bi se moglo reći kako na svakom ima “svoju” momčad. Veliki broj igrača koji potječu iz BiH nastupa za reprezentacije drugih država. Tamo ih prepoznaju samo po imenu i prezimenu. I često navijaju protiv njih.
Međutim, nije BiH jedina koja je tako velik rasadnik sportaša. U reprezentacijama sudionicama Svjetskog prvenstva u Katru 137 nogometaša neće igrati za zemlju u kojoj je rođeno. Čak 28 od 32 reprezentacije ima barem jednog takvog igrača. Na službenom popisu najviše nogometaša iz dijaspore, uz Maroko (14), imat će Tunis i Senegal s po 12 igrača. U momčadi Hrvatske tri su iz BiH, iako ih ima više kada im se pridodaju oni kojima je podrijetlo roditelja iz te države. Čak šest igrača i dva člana stručnog stožera.
Iz Hrvatske, Srbije, Švicarske i Australije, koje sudjeluju na ovogodišnjem natjecanju, od onih koji vuku korijene iz te države mogla bi se sastaviti gotovo cijela bh. momčad. Izbornik Zlatko Dalić je iz Livna, a njegov pomoćnik Vedran Ćorluka iz Dervente. U Katru su i Dejan Lovren (Zenica), Josip Šutalo (Čapljina), Ante Budimir (Zenica), Mateo Kovačić (Kotor Varoš), Borna Sosa (Grude) i Luka Sučić (Bugojno). Boje Srbije branit će Srđan Babić (Banja Luka), Luka Jović (Bijeljina), Švicarske Haris Seferović te Australije Ajdin Hrustić.
Toj virtualnoj bh. momčadi treba dodati i Vahida Halilhodžića (Jablanica). On je kroz kvalifikacije za SP izborio nastup upravo sutrašnjem protivniku Hrvatske, Maroku, koji ga je, jednako kao i Japan prije četiri godine, smijenio nakon tog velikog uspjeha. Zanimljivo je da je, uz nesretnog Halilhodžića i sretnog Dalića, u Rusiju reprezentaciju Švicarske vodio Vladimir Petković (Sarajevo), a Srbije Mladen Krstajić (Zenica).
Tisuće su sportaša iz Bosne i Hercegovine koji danas igraju ili su igrali za neke klubove drugih država ili pak za njihove reprezentacije. Ponajviše za Hrvatsku. Nogometaši: braća Kovač, braća Boban, braća Šimić, Leko, Jurčić, Soldo, Kovačić, Rakitić, Lovren, Stanić, Ćorluka, Šuker…, izbornici: Zlatko Dalić, Miroslav Blažević, Vlatko Marković…, tenisači: Čilić, Dodig, košarkaši: Bogdanović, Arapović, Planinić, Zubac, Bender…, rukometaši: Goluža, Ćavar, Alilović, Buntić, Šola, Zovko, Karačić, karataši: braća Kvesić… samo su dio onih koji su koračali u dugoj crveno-bijelo-plavoj koloni.
Međutim, i nogometaši iz Hrvatske igrali su ili igraju u Bosni i Hercegovini. Najpoznatiji je Luka Modrić (Zadar), koji je nastupao za mostarski Zrinjski, a trenutačno Luka Menalo (Split) nastupa za reprezentaciju BiH ili pak ranije Mirko Hrgović (Sinj), Emir Spahić (Dubrovnik), Mensur Mujdža (Zagreb)…
Mnogo je razloga zašto se veliki broj bh. sportaša odlučuje igrati za druge države. Zbog pomanjkanja domoljublja u neuređenoj i siromašnoj državi u kojoj žive tri naroda oni su motivirani nastupati za svoje matične domovine ili bogate države u kojima žive njihovi roditelji. Umjesto gradnje dobrosusjedskih odnosa, stvara se ozračje mržnje. Svjedočili smo nekoliko puta u Bosni i Hercegovini izljevima nasilja kada je igrala hrvatska reprezentacija. Primjerice, kada je pobijedila Turska, dio radikalnih Bošnjaka, slaveći poraz Hrvatske, razbijao je, napadao, vrijeđao Hrvate u gotovo svim područjima Bosne i Hercegovine. Nije teško zaključiti koju će domovinu, ako mogu birati, nakon toga odabrati mladi Hrvati.
Ipak, stvari se mijenjaju. Ugodno me je iznenadila anketa u Avazu u kojoj je većina ispitanika rekla kako će navijati za Hrvatsku. Eto, postalo je vijest nešto što bi trebalo biti normalno. Kada se odnosi susjeda normaliziraju i kada se, umjesto politikom, društvo počne baviti gospodarstvom, iz njega će izrastati uspjesi ne samo u sportu već i u svim drugim oblastima. A tek u takvu zdravom ambijentu Hrvati i Srbi natjecat će se kako se izboriti za mjesto u izabranoj bh. vrsti. Dotad, reprezentaciju će prisvajati samo jedan narod. A njezini najbolji sinovi igrat će za Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, Švicarsku, Australiju…
Navijači iz cijele Bosne i Hercegovine sutra će moći birati – navijati za Hrvatsku ili biti dio mržnje prema susjedu. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog Dalića, Ćorluke, Lovrena, Šutala, Budimira, Kovačića, Sose i Sučića morali bi biti uz svoje. Pobjeda Hrvatske u dalekoj Aziji uvelike će ovisiti o tome hoće li bh. dijaspora biti jača od marokanske u Africi.
Jozo Pavković/VL/ https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo
