DAVID MCALLISTER, PREDSJEDNIK VANJSKOPOLITIČKOG ODBORA EU PARLAMENTA: Europski put traži nediskriminaciju građana i konstitutivnih naroda u BiH

Brojni su ga nakon povlačenja Angele Merkel vidjeli u Berlinu ili kao “spitzenkandidata” CDU-a za kancelara Njemačke. David McAllister, nekadašnji prvi čovjek njemačke savezne pokrajine Donje Saske, ipak je izabrao nastavak karijere u Bruxellesu. Jedan od najutjecajnijih europarlamentaraca govori o raspletu nakon agresije na Ukrajinu, izgledima zapadnog Balkana i BiH te odluci visokog predstavnika.

Večernji list: Poštovani gospodine McAllister, malo je neobično najprije ovo pitati, ali vjerujete li u članstvo Bosne i Hercegovine u EU?

– Procedura za ulazak u EU vrlo je jasna. Prema članku 2. i 49. ugovora o Europskoj uniji, svaka europska država koja poštuje naše vrijednosti i predana je njihovu promicanju može podnijeti zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Bosna i Hercegovina ima jasnu europsku perspektivu.

Europski parlament je u više navrata podržao put Bosne i Hercegovine prema EU i njezinu demokratsku transformaciju. Jasno je da preporuka Komisije od 12. listopada 2022. ne znači trenutačni status kandidata. Ova preporuka dolazi uz niz uvjeta. Preporuka je, međutim, još jedna poruka koja bi trebala djelovati kao katalizator za provedbu potrebnih reformi. Ako svi politički lideri i vlasti u Bosni i Hercegovini ispune ove uvjete, onda bi postojali izgledi zemlje da prvo dobije status kandidata i na kraju status članstva.

Večernji list: Nedavno je Europska komisija preporučila Europskom vijeću da BiH dobije status kandidata. Koliko je ta poruka važna, a koliko simbolična i vezana uz ukrajinski “sindrom”?

– Davanjem statusa kandidata Ukrajini i Republici Moldaviji za članstvo u EU poslana je jasna politička poruka da su te zemlje nepovratno izabrale europski put. Gruzija bi mogla biti na putu za isti status ako ispuni niz zahtjeva. Trenutačno smo svjedoci nove dinamike u politici proširenja EU-a i ponovnog pokretanja poziva na reformu naše politike susjedstva. Činjenicu da je Komisija izdala preporuku s uvjetima, a ne uvjetom za preporuku, treba smatrati pravim dokazom ove dinamike. Međutim, na kraju je na 27 država članica EU odlučiti hoće li Bosni i Hercegovini dati status kandidata ili ne. To opet ovisi, prije svega, o brzini i učinkovitosti kojom država usvaja pravnu stečevinu EU-a i provodi potrebne reforme.

Večernji list: Kako gledate na intervenciju visokog međunarodnog predstavnika za BiH Christiana Schmidta u BiH nakon izbornog procesa?

– Najava značajnih promjena u izbornom sustavu u noći izbora od visokog predstavnika u zemlji Christiana Schmidta izazvala je rasprave, kako unutar same zemlje tako i u Europskoj uniji.

Odbor za vanjske poslove (AFET) pozvao je visokog predstavnika Christiana Schmidta na razmjenu mišljenja o Bosni i Hercegovini. Tema razgovora bit će odluka o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kako bi se premostio vakuum u njegovoj primjeni. Uskoro će naš Odbor također početi rad na izvješću koje se nadovezuje na izvješće Komisije za 2022. o Bosni i Hercegovini, kojim će upravljati stalni izvjestitelj Paulo Rangel (EPP).

Povjerenstvo AFET-a pomno je pratilo razvoj ustavne i izborne reforme u Bosni i Hercegovini tijekom protekle godine. Parlament kontinuirano izražava potporu transparentnim i uključivim ustavnim i izbornim reformama kroz provedbu presuda, mišljenja i preporuka nadležnih domaćih i međunarodnih sudova i tijela.

Večernji list: Koliko je odjek agresije na Ukrajinu važan za EU i je li zapadni Balkan potencijalno sljedeće žarište krize Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine?

– Ruska nezakonita i neopravdana invazija na Ukrajinu izazvala je šok u svijetu, posebice na zapadnom Balkanu. Dovela je u pitanje same temelje i vrijednosti na kojima je izgrađena politika proširenja EU-a.
Kako ruski agresorski rat ulazi u deveti mjesec, zemlje zapadnog Balkana suočavaju se s vrtoglavom inflacijom, uz strahove od nestašice hrane i socijalnih nemira. U isto vrijeme čini se da su regionalne nade da će uskoro dosegnuti životni standard u EU uništene.

Osim društvenog i ekonomskog utjecaja, ruski agresorski rat također je imao značajan učinak na političke prilike u nekoliko zemalja zapadnog Balkana. Rusija pokušava iskoristiti svoju moć i utjecaj na zapadnom Balkanu kako bi dovela SAD, a posebno EU, u tešku poziciju izazivajući probleme u regiji.

Sve u svemu, međutim, većina zemalja u regiji pokazala je nepokolebljivu podršku Ukrajini. Snažno pozdravljam slaganje većine zemalja zapadnog Balkana s izjavama EU-a i restriktivnim mjerama protiv Rusije i iskreno se nadam da će se Srbija u tom pogledu uskladiti s EU-om. Nema mjesta političkim prijeporima ili blokadama provođenja ovih mjera u praksi. S tim u vezi, važno je da Bosna i Hercegovina osigura brzu provedbu restriktivnih mjera.

Večernji list: Koliko je ponovni angažman SAD-a s EU-om važan za ovu regiju, prvenstveno BiH, i može li EU pokazati veću odlučnost da učinkovitije rješava stvari u svom “dvorištu”?

– Usred ruskog neizazvanog rata u Ukrajini i Putinovih jasnih ambicija da proširi zloćudni utjecaj diljem Europe, odnos EU-a i SAD-a sa zapadnim Balkanom ključan je. U prošlosti je nedostatak angažmana i vjerodostojnosti EU-a stvorio vakuum, otvarajući prostor Rusiji, Kini i drugim akterima da iskoriste utjecaj u regiji. Sada je važnije nego ikad podržati one koji se iskreno žele pridružiti Europskoj uniji koja je cjelovita, slobodna i u miru.

EU mora ispuniti svoje obveze na političkoj razini. Šest zemalja zapadnog Balkana zaslužuje jasniju europsku perspektivu utemeljenu na zaslugama. Zbog toga bi Komisija trebala temeljito ispitati utjecaj ruskog rata protiv Ukrajine na suradnju sa svim zemljama koje teže pridruživanju EU. Trenutačna situacija od nas zahtijeva jačanje veza sa zemljama u regiji. To znači jačanje sektorske suradnje, na primjer na jedinstvenom tržištu ili sigurnosti.

Kao dio Berlinskog procesa, summit o zapadnom Balkanu naglasio je ozbiljnost predanosti EU-a regiji. Konkretno, zemlje su se obvezale na međusobno priznavanje strukovnih i visokoškolskih kvalifikacija, kao i na olakšavanje putovanja. Ovo je veliki korak s obzirom na to da su donedavno vize još uvijek bile potrebne između Bosne i Hercegovine, kao i Kosova, na primjer. Upravo ovakvi koraci svjedoče ljudima u regiji da se može napredovati i EU će ih aktivno podržati na tom putu.

Također pozdravljam jednoglasnu odluku Vijeća sigurnosti UN-a o obnovi mandata naše vojne operacije EUFOR Althea. Ova misija pokazuje snažnu predanost EU-a očuvanju mira ne samo u Bosni i Hercegovini već i u cijeloj regiji.

SAD je također pokazao predanost pružanju potpore zemljama zapadnog Balkana na njihovu putu prema europskim integracijama i članstvu u ključnim europskim i euroatlantskim institucijama. Takva je potpora pojačana u kontekstu ruskog rata protiv Ukrajine. Primjerice, Zakon o demokraciji i prosperitetu zapadnog Balkana, novi zakonodavni akt koji je ove godine uveden u američki Senat, ima za cilj podržati gospodarski razvoj na zapadnom Balkanu kroz inicijative o infrastrukturi, trgovini i borbi protiv korupcije. Također ima za cilj jačanje sigurnosti u Bosni i Hercegovini i poticanje integracije Albanije i Sjeverne Makedonije u EU.

Večernji list: Trebale bi uslijediti nove reforme. Ekonomski, politički, zakonodavni… na EU putu. Ipak, dio javnosti očekuje radikalnu promjenu – novi Dayton. Je li to realno, a ako nije, što jest?

– Daytonski mirovni sporazum okončao je rat i sačuvao mir. Mora se očuvati poštovanje prema njegovoj ostavštini. Bosna i Hercegovina treba otkloniti postojeće nedostatke u svom ustavnom okviru i uskladiti ga s europskim standardima i načelima. Prijelaz zemlje s Daytonskog mirovnog sporazuma na okvir EU-a preduvjet je za očuvanje njezina suvereniteta i održavanje njezine demokratske transformacije.

Takva transformacija ide ruku pod ruku s dovršetkom agende “5+2” postavljene 2008. Dok se međunarodni nadzor ne može prekinuti, nakon što se agenda “5+2” ispuni, i dalje je ključno zaštititi nesmetano funkcioniranje dvaju međunarodno ovlaštenih mirovnih snaga – instrumenti provedbe, vojna operacija EUFOR Althea i civilna izvršna vlast – Ured visokog predstavnika.

Europski parlament osudio je što su više od 25 godina nakon završetka rata podjele i secesionistički pokušaji vođeni političarima koji nastavljaju potkopavati stabilnost i prosperitet zemlje. Dopustite mi da također podsjetim da Bosna i Hercegovina, nažalost, još uvijek krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima neprovodeći relevantne presude Europskog suda za ljudska prava. Osim toga, još uvijek nisu provedene ni presude Ustavnog suda. Stoga je ključno da politički lideri u Bosni i Hercegovini jamče jednakost i nediskriminaciju svih građana i konstitutivnih naroda.

Večernji list: BiH se suočava s dva nezamrznuta koncepta koja su bila u srži povoda posljednjeg rata u BiH – unitarizmom i separatizmom. Kako ih pomiriti?

– Europski parlament kontinuirano izražava potporu demokratskoj transformaciji Bosne i Hercegovine kroz europske integracije. Ta se transformacija treba temeljiti na suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje, utemeljenom na načelima jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda.

Djelotvorna demokracija obilježena je uključivim političkim dijalogom svih strana i funkcionalnim institucijama. Europski parlament oštro je osudio nepoštivanje međunarodnih i nacionalnih normi. Osim toga, osudili smo remetilačke radnje, poput istupanja i posljedične blokade, bojkota i opstrukcije državnih institucija, posebice čelništva entiteta Republika Srpska u više navrata. Ovakvi postupci destabiliziraju državu, potkopavaju njezinu državnost, ustavno-pravni poredak i sustavno koče odluke o ključnim zakonima i reformama.

Građani Bosne i Hercegovine teže euroatlantskim integracijama za održivi mir, demokraciju i prosperitet. Nakon izbora 2. listopada, pozivam vlasti da iskoriste ovaj povijesni trenutak za preuzimanje pune odgovornosti, okončanje trajnog političkog zastoja u zemlji i ponovno uspostavljanje funkcioniranja svih institucija.

Zoran Krešić/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo