Dan tisućljetne Trebinjsko-mrkanske biskupije, Miholjdan, obilježen u Zagrebu bogatim kulturnim programom
Vrijeme:3 min, 39 sec
Dana 21. i 22. listopada Zajednica Hrvata istočne Hercegovine u Zagrebu proslavila je Miholjdan, blagdan zaštitnika Trebinjsko-mrkanske biskupije svetoga Mihovila bogatim dvodnevnim kulturnim programom. Ovim je skupom Zajednica Hrvata istočne Hercegovine u Zagrebu još jednom ukazala na geostratešku važnost područja iz kojega potječu njezini članovi, o čemu se malo zna i govori u hrvatskoj javnosti, premda ostatci srednjovjekovnih crkava i pisani spomenici te stvarnost (Hrvati su većinom i danas u općinama Ravno, Neum i Stolac te u istočnim dijelovima općina Čapljina i Mostar, koji zemljopisno pripadaju istočnoj Hercegovini, a donedavna su bili brojnom manjinom u Nevesinju i Trebinju) upućuju na neprekinutost i živost područja najstarije bosanskohercegovačke biskupije osnovane nakon hrvatske doseobe, Trebinjsko-mrkanske nadbiskupije, koja ove godine slavi tisućljetnicu prvoga spomena.
Prvoga dana u prostorima HVIDRA-e održao se komemorativni skup posvećen hrvatskomu političaru, pravniku i publicistu Željku Ragužu (1959. – 2022.). Nakon pozdravnoga govora predsjednika Zajednice Hrvata istočne Hercegovine Branka Mustapića i blagoslova upućenoga od stolačkoga župnika don Ljube Planinića o Raguževu je političkome djelovanju govorio predsjednik stolačkoga ogranka Matice hrvatske i dopredsjedatelj Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Mladen Bošković ocrtavši Ragužev put od predsjednika stolačke općine preko rada na političkome i poslije vojnom organiziranju hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini do njegova rada u vladi Hercegovačko-neretvanske županije i utemeljenja Hrvatskoga dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata u Bosni i Hercegovini u Mostaru (čijim je bio ravnateljem) te zastupničkih mandata u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine te Hrvatskome državnom saboru, u kojemu se posebno ističe njegov doprinos u radu odborâ za ratne veterane i Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Novinar, književni kritičar i publicist Mate Kovačević posebno se dotaknuo Raguževa publicističkoga rada, osobito na knjigu „Već viđeno“, u kojoj je Raguž secirao bosanskohercegovačku stvarnost, uvijek pronašavši kakvu usporednicu iz prošlosti te naglasivši njezinu suvremenost jer se povijest ponavlja. Jezikoslovac Domagoj Vidović prisjetio se suradnje sa Željkom Ragužem tijekom terenskoga rada u istočnoj Hercegovini te suradnje u časopisu mjesnoga ogranka Matice hrvatske „Stolačko kulturno proljeće“, čijim je dugogodišnjim urednikom bio upravo Raguž. Mladen Bošković na kraju je najavio kako će idući broj „Stolačkoga kulturnog proljeća“ biti posvećen Željku Ragužu.
Drugoga su dana u prostorima crkve Svete Mati Slobode na Jarunu, nakon uvodnoga govora don Ljube Planinića u kojemu je vrlo slikovito opisao kako se Hrvati u istočnoj Hercegovini i danas bore za opstanak na svakome pedlju toga prostora u kojemu su do danas opstali, predstavljeni troknjižje o Hrvatima na nevesinjskome, fočanskome i čajničkome području don Ante Luburića i Antona Šarca, izdanja stolačkoga ogranka Matice hrvatske te književni opus Ljube Krmeka. Mladen Bošković, Mate Kovačević i Domagoj Vidović uputili su tijekom predstavljanja na kontinuitet hrvatske kulturne prisutnosti na tome danas od Hrvata gotovo posve napuštenome području u kojemu su očuvani toponimi i antroponimi koji sadržavaju hrvatsko ime (u Nevesinju i Foči) te u kojemu nalazimo ostatke katoličke crkve iz XII. stoljeća (u Foči) i vrijedne pisane dokumente (poput Čajničkoga evanđelja pisanoga hrvatskom ćirilicom i glagoljicom te Kunovskoga zapisa pisanoga hrvatskim i latinskim jezikom). Mladen Bošković predstavio je bogatu izdavačku djelatnost stolačkoga ogranka Matice hrvatske, koji se, osim godišnjaka Stolačko kulturno proljeće, može pohvaliti i različitim književnim i jezikoslovnim publikacijama. Na kraju su Mate Kovačević i Domagoj Vidović predstavili književni opus jednoga od najoriginalnijih hrvatskih književnika (ponajprije pjesnika, ali i prozaika, esejista i antologičara te organizatora različitih književnih zbivanja) Ljube Krmeka, koji se i osobno obratio publici te čije je stihove čitao glumac Niko Pavlović, donedavni ravnatelj kazališta „Komedija“. Program je tijekom drugoga dana vodio tajnik Zajednice Hrvata istočne Hercegovine Josip Šijaković. Svojom je nazočnošću, među ostalima, skup uveličao i stolački gradonačelnik Stjepan Bošković. Skup je dočet svetom misom te prigodnim druženjem u prostorima crkve svete Mati slobode.
Ovim je skupom Zajednica Hrvata istočne Hercegovine u Zagrebu još jednom ukazala na geostratešku važnost područja iz kojega potječu njezini članovi, o čemu se malo zna i govori u hrvatskoj javnosti, premda ostatci srednjovjekovnih crkava i pisani spomenici te stvarnost (Hrvati su većinom i danas u općinama Ravno, Neum i Stolac te u istočnim dijelovima općina Čapljina i Mostar, koji zemljopisno pripadaju istočnoj Hercegovini, a donedavna su bili brojnom manjinom u Nevesinju i Trebinju) upućuju na neprekinutost i živost područja najstarije bosanskohercegovačke biskupije osnovane nakon hrvatske doseobe, Trebinjsko-mrkanske nadbiskupije, koja ove godine slavi 1000. obljetnicu prvoga spomena.
Povezani sadržaj:
KARDINAL PULJIĆ: Korjeni BiH su kršćanski, najteže je bilo pod Osmanlijama
Sandra Šućurović/identitet.hr/Hrvatsko nebo
