Zapad se sprema na najgore: Ovo su neki od mogućih Putinovih poteza, ali i kako odgovoriti na njih

Europske zemlje s oprezom analiziraju što bi moglo biti sljedeći potez ruskog predsjednika Vladimira Putina čiji planovi pred očima cijelog svijeta postaju sve opasniji s obzirom na poraze koje ruska vojska doživljava na bojišnici. Što bi se moglo dogoditi i na koji način europske zemlje se mogu pripremiti, analizirala je novinarka Politica Lily Bayer.

“Ruski predsjednik terorizira Ukrajince u gradovima daleko od ratnih bojišnica. Sumnjiči ga se da je naredio sabotažu plinovoda prema Europi. I, što je najstrašnije, prijeti nuklearnim ratom. To je sve samo u rasponu od nekoliko tjedana. Zapadni čelnici sada pokušavaju predvidjeti što bi nepredvidljiviji vođa Rusije mogao sljedeće učiniti. Boje se još gorih verzija onoga što se već dogodilo: više terorističkih kampanja za uništavanje ukrajinskih energetskih postrojenja uoči zime; više poremećaja europske infrastrukture; više nuklearnog zveckanja oružjem”, navodi Bayer.

Dok se dužnosnici zapadnih zemalja ne mogu u potpunosti obraniti od svih Putinovih najnovijih taktika, vode se rasprave o tome koje bi novo oružje Ukrajini moglo trebati za borbu, kako bolje nadzirati kritičnu infrastrukturu Europe te kako odgovoriti ruskog predsjednika od pokretanja nuklearnog napada.

Terorizirati ukrajinske civile 

U masovnom raketnom ruskom napadu u ponedjeljak ujutro pogođeno je središte Kijeva kao “osveta za most”, tvrdi visoki diplomat iz srednje Europe podsjećajući na napad koji se dogodio na Krimskom mostu ovog vikenda. Međutim, neki stručnjaci strahuju da je u tijeku šira vojna kampanja Rusije. U ponedjeljak su bili granatirani brojni drugi ukrajinski gradovi, od kojih su neki mjesecima nisu bili meta, a napad se nastavio i u utorak.

Prema ukrajinskim dužnosnicima meta napada su bili objekti energetske infrastrukture. Budući da se bliži zima, ta je infrastruktura od vitalnog značaja. Ruski je cilj, tvitao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, stvoriti “nepodnošljive uvjete za civile”.

Nakon ruskog napada, pojedini su pozivali na nove sankcije dok su pak drugi zastupali ideju da se Ukrajini pošalju protuzračni obrambeni sustavi kako bi se mogla obraniti.
Njemačka je u ponedjeljak objavila da će ubrzati isporuku naprednih sustava protuzračne obrane IRIS-T Kijevu, a Ukrajina bi do studenog trebala dobiti dva američka nacionalna napredna raketna sustava zemlja-zrak ili NASAMS. Američki predsjednik Joe Biden ponovio je vlastito obećanje da će zemlji ponuditi “napredne sustave protuzračne obrane” bez navođenja pojedinosti.

Unatoč tome, navodi Lily Bayer u svojem članku, ostaje nejasno kojim dodatnim sustavima protuzračne obrane može Ukrajina pristupiti u skorije vrijeme i tko bi ih osigurao.
“Cijeloj Europi nedostaje ta sposobnost”, rekao je bivši dužnosnik NATO-a Heinrich Brauss ukazujući na relativno mala ulaganja europskih zemalja u protuzračnu obranu nakon Hladnog rata.

Ukrajina, rekao je Brauss, treba sustave koji mogu pokriti cijelu regiju protiv napada krstarećih i balističkih projektila, ali je ta sposobnost vojno “teška” i “vrlo skupa”. Čak i uz više sustava, vodstvo Ukrajine morat će odrediti prioritete koje će gradove, područja i objekte zaštititi. Iz tehničke perspektive, rekao je Brauss, gotovo je “nemoguće zaštititi cijelu” Ukrajinu.

Sabotirati europski život 

Malo je vjerojatno da će Rusija direktno napasti NATO, ali su sve spremniji potajno uništavati sustave na kojima počivaju društva zemalja NATO-a. Za početak su bile eksplozije na podmorskim plinovodima Sjevernog toka koji povezuju Rusiju i Europu, potom je tijekom vikenda netko presjekao kablove koji su održavali njemački željeznički promet. Zbog čega su mnogi tvrde kako bi krivac za te sabotaže mogao biti Kremlj.

Drugi mogući scenariji sabotaže su uznemirujuće bezbrojni.

“Imamo mnogo cjevovoda, nafte i plina, imamo podatkovne kabele. Jednostavno moramo povećati vlastitu svijest o tome što bi moglo biti ranjivo, a zatim ojačati obranu naše potencijalno ranjive infrastrukture”, rekao je latvijski premijer Krišjānis Kariņš.

NATO je ranije ove godine u ažuriranom strateškom dokumentu priznao da bi takvi “hibridni napadi” mogli postati dovoljno ozbiljni da pokrenu klauzulu vojnog saveza iz članka 5, koja kaže da je vojni napad na jednog saveznika napad na sve. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je novinarima da je nakon incidenata sa Sjevernim tokom savez “udvostručio” svoju prisutnost u Baltičkom i Sjevernom moru i da saveznici “povećavaju sigurnost oko ključnih instalacija”. Ipak, unatoč naporima tijekom proteklih godina da se poveća “otpornost” u cijelom NATO-u, stručnjaci i dužnosnici priznaju da su europske infrastrukturne mreže toliko goleme, često i u vlasništvu privatnih tvrtki, da su mogućnosti vlada ograničene.

Kupi vrijeme 

Dok Putin naizgled podiže uloge, stručnjaci su stava da on također vjerojatno pokušava kupiti vrijeme, nadajući se da će hladnije vrijeme promijeniti dinamiku sukoba te da će se Zapad u konačnici umoriti od naoružavanja i financiranja Ukrajine.

“Putin je prešao s pristupa ‘kako da ovo osvojim?’ na ‘kako da izbjegnem da ovo izgubim?'”, rekao je Mark Galeotti, viši suradnik na Royal United Services Institute. On je pristup ruskog čelnika nazvao “strateškim strpljenjem”.

Zapadni čelnici dobro su svjesni da se Putin kladi na umor od rata i visoke cijene energije kako bi smanjio interes javnosti za potporu Ukrajini, ističe novinarka Politica. Brojni saveznici su stava da Ukrajina mora razviti vlastitu dugoročnu strategiju te da moraju Putina – unatoč neuspjesima – smatrati vitalnom prijetnjom.

Stručnjaci napominju da strategija Moskva – bilo pod Putinom ili mogućim budućim režimom – može ići daleko izvan Ukrajine. Rusija ima dugu povijest raspirivanja nemira u inozemstvu, s posebnim fokusom na bivše sovjetske zemlje duž istočnog ruba EU-a.

“Vjerujem da moramo biti spremni na daljnje eskalacije”, rekao je Daniel S. Hamilton, bivši američki dužnosnik koji je sada viši suradnik na SAIS Institutu za vanjsku politiku.

Prijeti apokalipsom 

Iako svi strahuju od nuklearnog rata, stručnjaci upozoravaju da su nuklearne bombe i dalje najmanje vjerojatna opcija za Moskvu, bilo da se radi o taktičkoj nuklearnoj bombi s ograničenijom snagom, nuklearnoj bombi koja je eksplodirala iznad vode kao demonstracija sile ili sveobuhvatnom nuklearnom napadu.

“Ako Rusija može prijetiti nuklearnim oružjem kako bi osigurala teritorij koji je privremeno osvojila, onda smo svi – bilo tko od nas – predmet ucjene”, rekao je latvijski premijer i dodao: “Pa što dalje, ruske trupe kreću u Moldaviju i prijete nuklearnim napadom ako itko išta poduzme po tom pitanju? A onda vjerojatno može ići sve dalje i dalje”

Konsenzus je da Washington mora preuzeti vodstvo u odvraćanju Putina od kršenja nuklearnog tabua, navodeći točno kako će im odgovoriti, navodi Lily Bayer za Politico.

Velike zemlje poput Kine i Indije, koje pomažu održati rusko gospodarstvo na životu, također bi mogle igrati važnu ulogu u tome. Nuklearni napad neizbježno bi šokirao već uzdrmani međunarodni sustav i globalno gospodarstvo, nešto što bi čak i ruski saveznici željeli izbjeći. Do sada su američki dužnosnici namjerno ostali nejasni u svom planu odgovora, što ukazuje na to da je Washington svoj stav već prenio ruskim dužnosnicima. Očekivanja su da reakcija SAD-a neće uključiti vlastiti nuklearni arsenal, ali da će svakako biti oštra.

Vecernji.hr/https://www.vecernji.ba /Hrvatsko nebo