Njemačka želi zajedničko stajalište EU o Rusima koji bježe od vojnog roka

Njemačka vlada želi sljedećih tjedana postići zajedničko stajalište na europskoj razini o tome kako postupiti s Rusima koji žele izbjeći služenje vojnog roka, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu najavio djelomičnu mobilizaciju, objavljeno je u petak u Berlinu.

“Činjenica da mnogi ruski muškarci pokušavaju izbjeći vojnu službu u Ukrajini dobar je znak”, rekao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit, dodajući da se za njih sada mora pronaći učinkovito rješenje zajedno s drugim državama članicama EU-a.

Pritom je također naglasio da prije davanja azila treba ispitati motive svih koji navodno imaju priziv savjesti i jasno utvrditi da ne rade za rusku državu, prenosi agencija dpa.

Na graničnim prijelazima s Rusijom, a posebice na granici s Gruzijom, Finskom i Kazahstanom, pojavile su se kolone vozila s osobama koje izlaze iz zemlje.

Za sada ni u Njemačkoj ni na razini EU ne postoje planovi za poseban program prijema ili takozvane humanitarne vize za one koji bježe od vojnog roka.

Glasnogovornik njemačkog ministarstva unutarnjih poslova Maximilian Kall rekao je da su procedure prijema u Njemačku promijenjene već u travnju, pa je protivljenje mobilizaciji Rusa dovoljan razlog za zaštitu, navodi njemačka agencija.

Baltičke države Estonija i Latvija, koje graniče s Rusijom, već su u srijedu najavile da neće dati azil ruskim građanima koji bježe od služenja vojnog roka. Njemačka je do sada prihvatila 438 ljudi iz Rusije u okviru programa koji bi trebao pružiti zaštitu disidentima, novinarima i znanstvenicima.

Na graničnim prijelazima s Rusijom i dalje su duge kolone vozila u kojima su uglavnom brojni Rusi koji žele izbjeći moguće novačenje. Dugi redovi su i na granici s Gruzijom, koja je jedna od rijetkih susjednih zemalja u koju Rusi mogu ući bez podnošenja zahtjeva za vizu.

Rusima nije potrebna viza ni pri ulasku u Kazahstan, gdje je granična služba danas potvrdila da je znatno povećan broj ljudi koji ulaze iz Rusije, prenosi slovenska agencija STA.

Čak i na 1300 kilometara dugoj granici s Finskom, gdje Rusi trebaju vize za ulazak, vlasti javljaju o pojačanom prometu, ali naglašavaju da je on na podnošljivoj razini.

Finski granični prijelazi su jedne od ulaznih točaka u Europu za Ruse, nakon što je niz zemalja zatvorio kopnene granice i zračni prostor za ruske zrakoplove.