Zoran Krešić: Na strahu od susjeda vodi se izborna kampanja i zaoštravaju se odnosi naroda
Vrijeme:3 min, 14 sec
Sam Željko Komšić ponovno se kandidirao za mjesto hrvatskoga člana državnoga vrha na izborima koji se održavaju početkom listopada. U tri navrata dosad biran je dominantno glasovima bošnjačkih birača, zbog čega je u više od 20 hrvatskih općina u BiH proglašen kao persona non grata.
Izborna kampanja u BiH, očekivano, zahuktava se po posve različitom receptu, piše Večernji list BiH. Dok dvije vodeće probošnjačke stranke SDA i SDP, odnosno njihovi kandidati za državno Predsjedništvo Bakir Izetbegović i Denis Bećirević počinju otvarati pitanja međunacionalnih odnosa, a probošnjački Željko Komšić pak nastavlja s projektom rušenja Daytonskoga mirovnog sporazuma, istodobno se hrvatska kandidatkinja jučer obratila djeci u povodu početka nove školske godine. U Republici Srpskoj istodobno pak traje unutarnji obračun vodećih srpskih stranaka oko toga tko prodaje nacionalne interese te istodobno “padaju” i obećanja o plaći od 1800 maraka. U prvim nastupima čelnik SDA visoko je podigao ljestvicu nastavljajući s držanjem lekcija iz prošlosti i tvrdnjama o dobrim Bošnjacima te agresivnim Hrvatima i Srbima, piše Večernji list BiH.
Miješanje u poslove BiH
Kao i dvjema nacionalnim državama ta dva naroda.
– Susjedne zemlje su od Bosne kroz povijest imale samo dobro i korist. Stotine tisuća Bosanaca i Hercegovaca pojačale su populaciju Srbije, a posebice Hrvatske. Bosna je dala predsjednike, gospodarstvenike, intelektualce, umjetnike i vrhunske sportaše. Nikada se nismo miješali u unutarnje pitanje susjeda niti smo prisvajali što je njihovo. Vrijeme je da i oni prestanu to raditi. Vrijeme je da se 27 godina nakon Daytonskoga mirovnog sporazuma riješe pitanja naše imovine i trošenja plodnoga potencijala i markiranja granica koje su postojale i postojat će još tisuću godina sigurno – naglasio je Izetbegović.
Za Bošnjake je pak kazao da su dobronamjeran narod koji nikada nikoga nije napao niti se svetio. Za susjede nije pak imao takve epitete.
Najozbiljniji protukandidat za bošnjačkoga člana državnoga Predsjedništva, SDP-ov Denis Bećirević kojega podupire široka koalicija desetak stranaka uz kritike SDA, ipak je glavni naglasak stavio na politike Srba i Hrvata. Prema njegovu mišljenju, ovo su prvi postdaytonski izbori na kojima se biraju i smjer kretanja i društvo koje će BiH biti. Istaknuo je da su (Milorad) Dodik i (Dragan) Čović u otvorenom sukobu sa Zapadom, a da se “nažalost i Izetbegović u posljednje vrijeme sve više svađa s veleposlanicima zapadnih zemalja”. Pri tome je postavio pitanje koja je zemlja ušla u EU i NATO na ovakav način.
Korak dalje otišao je čelnik Demokratske fronte Željko Komšić koji je pokrenuo, u sklopu kampanje za predstojeće izbore u Bosni i Hercegovini, peticiju za potporu inicijativi uspostave građanske države, što je u središtu prijepora između hrvatskih i probošnjačkih stranaka te je u nesuglasju s Daytonskim mirovnim sporazumom. “Milijun ljudi za građansku BiH” naziv je peticije koju će Komšić nastojati promaknuti u nadstranačku političku inicijativu. Njome se nastoji predstaviti kako većina građana u BiH podržava inicijativu za transformaciju daytonskoga uređenja zemlje s dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Tim je sporazumom parafiranim u Daytonu u studenome 1995. zaustavljen troipolgodišnji rat, a potpis na njega stavili su čelnici Hrvatske, BiH i Srbije u Parizu.
– Pozivamo da svojim potpisima iskažemo snažno zajedničko opredjeljenje na temelju gore navedenih potreba i političkih načela, za građansku državu i društvo jednakih i ravnopravnih građana – navodi se u inicijativi.
Rušenje Daytona
Komšićev DF poziva i druge probošnjačke stranke da zajednički nakon izbora uspostave vlast te sudjeluju u razgovorima o ustavnim i izbornim reformama na koje ih poziva EU kako bi zemlja napredovala prema njegovu članstvu. Hrvatska i srpska strana u BiH protive se preinakama ključnih odredbi Daytonskoga mirovnog sporazuma. Tim sporazumom predviđeno je osiguranje podjele vlasti između triju konstitutivnih naroda. Sam Željko Komšić ponovno se kandidirao za mjesto hrvatskoga člana državnoga vrha na izborima koji se održavaju početkom listopada. U tri navrata dosad biran je dominantno glasovima bošnjačkih birača, zbog čega je u više od 20 hrvatskih općina u BiH proglašen kao persona non grata.
Zoran Krešić/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo
