Zoran Krešić: Erdoğan protiv Schmidta kojega podupiru SAD i Velika Britanija
Vrijeme:1 min, 49 sec
Očekivano je turski predsjednik u Sarajevu odgovorio da je protiv intervencije visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta u izborni zakon BiH. Takva izjava godi najprije njegovu pravome domaćinu Bakiru Izetbegoviću, kojemu je i došao dati potporu u kampanji jer mu dionice i ne stoje baš najbolje uoči općih izbora zakazanih za 2. listopada. No zanimljivo je da se oko toga slažu i sva trojica članova Predsjedništva BiH – Bošnjak Šefik Džaferović, Hrvat Željko Komšić i Srbin Milorad Dodik. To je vjerojatno jedna od rijetkih stvari, uz gomilu epiteta o tome da je lider, vizionar i prijatelj koje su izrekli Erdoğanu, oko kojih se slaže ovaj prilično raštimani trojac.
Jedino u čemu su se pak razišli bilo je Dodikovo podbadanje Komšića da je hrvatski predznak dobio bošnjačkim glasovima. I upravo je to bit višegodišnjih prijepora između Hrvata i Bošnjaka u BiH, koji doslovno vode teške političke ratove koji prijete prerasti u krizu i destabilizaciju entiteta Federacije BiH, a onda i države.
Turska se kao predstavnica OIC-a prošloga tjedna na sjednici Vijeća za provedbu mira, koji nadzire rad Schmidtova ureda, usprotivila da on iskoristi bonske ovlasti i izmijeni izborni zakon. Zanimljivo je da ga u korištenju širokih ovlasti podupiru SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, dok su pak Ankara, kao saveznik Bošnjaka muslimana, ali i Njemačka, protiv bilo kakve intervencije u izborni zakon. No bilo kome tko ima na umu težinu ukrajinske krize i potencijalne opasnosti njezina širenja na područje Balkana, ostavljanje neriješenih teških prijepora između Hrvata i Bošnjaka u FBiH uoči izbora hazarderski je potez. I pokojna šefica američke diplomacije Madeleine Albright upravo je hrvatsko-bošnjačke odnose smatrala doslovno kralježnicom očuvanja i opstanka BiH. Dogodi li se da bošnjačke stranke nakon izbora posve isključe Hrvate iz vlasti u FBiH, sasvim će se legitimirati stav Srba o odcjepljenju iz BiH kako ne bi doživjeli hrvatsku sudbinu. Američka administracija toga je duboko svjesna.
Zbog toga nastoji očuvati teško uspostavljeni mir, Daytonski sporazum i njegova ključna načela. A jedno od tih su i tri konstitutivna naroda i njihov precizno definiran udio u vlasti. Na to stalno upozorava i Zagreb te će vjerojatno tražiti od Erdoğana da ipak posreduje kod kuma Bakira.
Zoran Krešić, VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo
