IZ STRANH MEDIJA Deutsche Welle: „Beograd je prihvatio Prištinu kao ravnopravnu“
Vrijeme:2 min, 35 sec
“Priština bi se morala pažljivo odnositi prema ovoj etapnoj pobjedi. Ako ju ne želi prokockati, morat će ispružiti ruku kako bi Zajednica srpskih općina konačno postala realnost“, piše Ernst u NZZ-u i zaključuje: „Djelomična autonomija za Srbe jedina je šansa da ova manjina jednog dana sebe možda vidi kao dio Kosova. Kurti bi trebao pametno igrati nakon simboličke pobjede na polju suvereniteta koju je ostvario.”
„Novi granični režim etapna je pobjeda za Kosovo na putu do priznanja od Beograda“, piše u svojoj analizi ugledni švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) o kompromisu Beograda i Prištine.
Dogovor da kosovski i srpski građani mogu putovati samo s osobnom kartom i bez dodatnih papira preko međusobnih granica prvi je put da je Prištini prošlo inzistiranje na „reciprocitetu“, ocjenjuje Neue Zürcher Zeitung.
Ali, „to je uspjeh koji se sada ne smije prokockati tvrdoglavošću“, piše u komentaru Andreas Ernst, odlični poznavatelj Balkana, prije dugogodišnji dopisnik züriškog lista iz Beograda.
Ukidanje „ulazno-izlaznog“ papira koji su do sada osobama s kosovskom osobnom kartom izdavale srpske vlasti „na prvi pogled izgleda kao mali simbolični uspjeh za Kurtija. Država Srbija sada bez zadrške priznaje jedan dokument sa simbolima kosovske suverenosti. Ali riječ je o nečemu mnogo većem“, piše list.
Riječ je o reciprocitetu: „Pravilo ti meni, ja tebi važno je temeljno načelo međunarodnog prava koje podrazumijeva da su jedan naspram drugog dva pravna subjekta. Tko prihvaća reciprocitet, on načelno prihvaća drugu stranu kao ravnopravnu“, piše Andreas Ernst.
„Upravo zato je Kurti odavno i uzaludno pokušavao ustanoviti to načelo kao osnovu bilateralnih odnosa s Beogradom. Sada mu je uspjelo“, dodaje se u analizi. Navodi se i da to u praksi ne mijenja previše – nije toliko bitno moraju li građani pokazati jedan ili dva dokumenta na granici. Uz to, još je neriješena svađa oko automobilskih registracija.
„Ali – i to je odlučujuće – prijepor Kosova i Srbije sada je drugačije uokviren“, piše dalje list.
Ernst smatra da je pitanje Kosova bilo „problem koji se ciklički“ javljao u jugoslavenskoj povijesti nakon 1945. i da je ostao „opsesija srpske unutarnje politike“.
„Pri tome je u prvom planu bilo pitanje kako bi se Beograd trebao odnositi prema toj nemirnoj oblasti na jugu koju velikom većinom nastanjuju Albanci, koja ima srpsku manjinu i u povijesnom narativu Srbije predstavlja kolijevku nacije.”
„Razni odgovori išli su od autonomije, podjele oblasti, nasilne integracije sve do nezavisnosti“, nabraja Ernst.
„Kurti je sada postigao promjenu perspektive: pred očima EU-a kao posrednika i uz efikasnu asistenciju Amerikanaca, kosovsko pitanje postalo je bilateralni problem. Prvi put je Beograd faktički prihvatio kosovsku stranu kao ravnopravnu“, piše Neue Zürcher Zeitung.
„To po sebi naravno ne znači priznanje u smislu međunarodnog prava. Ali je važan preduvjet za priznanje”, navodi se dalje.
„No Priština bi se morala pažljivo odnositi prema ovoj etapnoj pobjedi. Ako ju ne želi prokockati, morat će ispružiti ruku kako bi Zajednica srpskih općina konačno postala realnost“, piše Ernst i zaključuje: „Djelomična autonomija za Srbe jedina je šansa da ova manjina jednog dana sebe možda vidi kao dio Kosova. Kurti bi trebao pametno igrati nakon simboličke pobjede na polju suvereniteta koju je ostvario.”
DW/Hrvatsko nebo
