Jozo Pavković: U BiH počinje ‘praznik’ nasilja i mržnje. Hoće li Hrvati podići tužbu za rasizam prema sebi

U svim državama svijeta izbori su praznik demokracije. Osim u BiH. Tamo su oni praznik nasilja i natjecanje u izljevima mržnje prema suparnicima. Iako predizborna kampanja počinje potkraj ovoga tjedna, u medijsko-političkom prostoru natjecanje u vrijeđanju i diskreditiranju traje već mjesecima. Zastrašujuća je količina negativne energije koja je osobito usmjerena prema Hrvatima. Njima je objavljen (politički) rat. Da, dobro ste pročitali. Rat! Hrvati moraju podići tužbu pred domaćim i međunarodnim sudovima za rasizam prema sebi. Koji ima čak i gore oblike od toga zla.

Uspostavljen je kriterij da je dobar Bošnjak samo onaj koji napada Hrvate, a najveći su oni koji to najradikalnije čine. U takvu ozračju prema njima nitko ne smije biti tolerantan. Ušutkana je ona dobra, ionako tiha, većina običnih ljudi. Onih koji znaju da samo iskreno savezništvo između Bošnjaka i Hrvata jamči mirnu, uspješnu i europsku BiH. Ako netko pak javno promovira takav put, on odmah postaje domaći, bošnjački izdajnik. S Hrvatima nema prijateljstva, nema razgovora. Bez proglasa objavljen je progon jednome od triju naroda koja čine konstituciju BiH. Sve u funkciji stvaranja unitarne BiH.

Zanimljivo, bošnjačka ljevica radikalnija je od desnice. Valjda tako dokazuje domoljublje. Sarajevska diplomacija rastrčala se po svijetu uvjeravajući u ispravnost svoje antihrvatske politike. Baca blato na svoje susjede. Uvjerila je dio međunarodne zajednice kako je demokratski što Hrvatima bira predstavnike. Ne vidi u tome prijevaru, otimačinu, kažnjivo djelo… Čak joj je normalno što takva agresija prijeti da politički sukobi prerastu u nešto gore.

U takvu ozračju prije dva dana Hrvati u BiH obilježili su 29. godišnjicu osnutka HR Herceg Bosne. S dobrom vjerom u ratu su je kroz Washingtonski i Daytonski sporazum unijeli u temelje današnje države. Vrijednost tog kapitala Bošnjaci su obezvrijedili i pretvorili u željezne okove kojima ih vežu za ruke i noge. Osudili su ih na progon kao uznike. Vođe većinskog naroda ponašaju se kao Srbi 90-ih ili pak kao neki osvajači iz davnih stoljeća.

Srpska strana, kao i u nekim ratnim razdobljima, neravnopravnu utakmicu između dvaju bh. naroda gleda s tribina. Njezina medijska propaganda o ustašama iz ovog, onog ili ne znam kojeg sve rata Hrvatima dodatno nameće hipoteku. Ne spominje kako su oni u ratu svoj srpski entitet očistili od Hrvata. Takvu su sudbinu Bošnjaci Hrvatima namijenili u Federaciji.

E, da, gotovo sam zaboravio, ovu sam kolumnu počeo pisati o izborima. Iako mi se ne da, hajde da nešto kažem i o tome “prazniku” koji se “slavi u maloj močvari prepunoj krokodila”. Službena predizborna kampanja počinje za tri dana, 2. rujna. A, zapravo, već je u punom jeku. Mržnja svih protiv svih na vrhuncu je. Pravo glasa ima 3,368.666 glasača. Taj broj uključuje i 69.966 onih koji su se prijavili izvan BiH. Iako su prema posljednjem popisu iz 2013. bila 4,377.033 stanovnika, sada ih, po svim procjenama, u BiH nema ni tri milijuna. Kako onda objasniti da je puno više glasača nego stanovnika?! Idealno za prijevare.

Za tri člana Predsjedništva BiH kandidiralo ih se desetero. Za hrvatskog člana natjecat će se Borjana Krišto, uime stranaka Hrvatskog narodnog sabora, te Željko Komšić. Za bošnjačkog člana borba će se voditi između Bakira Izetbegovića (SDA) i Denisa Bećirovića (kandidat sedam oporbenih stranaka), a kod Srba između Željke Cvijanović (SNSD) i Mirka Šarovića (SDS). Izvjesno je da će Bošnjaci i Srbi izabrati svog autentičnog člana Predsjedništva. Hoće li to moći Hrvati, odlučit će Bošnjaci. Baš zbog ovakva političkog nasilja Hrvati se nemaju pravo demokratizirati, već zajedno kroz jednu koaliciju pokušati ostati živi u političkom životu.

U Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH biraju se 42 zastupnika iz dvaju entiteta – dvije trećine ili 28 ih se neposredno bira s teritorija Federacije BiH, a jedna trećina, odnosno 14 zastupnika, s teritorija Republike Srpske. U Zastupnički dom Parlamenta Federacije tako se neposredno bira 98 zastupnika, a u Narodnu skupštinu RS-a 83. Za dužnost predsjednika, kao i potpredsjednika Republike Srpske natječe se čak 31 kandidat. Miloradu Dodiku (SNSD) jedini, kakav-takav protukandidat je Jelena Trivić (PDP).

Opći izbori provode se i za 10 županija. One, uz svoje skupštine, delegiraju zastupnike za gornji dom (naroda) Federacije. Upravo je on poligon za manipulacije na kojemu Bošnjaci preko svojih “Hrvata” pokušavaju osvojiti vlast. Zato su se digli protiv visokog predstavnika koji je mislio barem djelomice onemogućiti takvu praksu.

Kako god bilo, neka igre (izbori) krenu. Oni će biti još jedno prebrojavanje naroda. Bošnjaci su se već prebrojili i izračunali što će oduzeti Hrvatima. Samo to, za razliku od prethodnih, ovaj put rade bez rukavica. Mnogi prljavih ruku.

Jozo Pavković/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo