U suočavanju sa zločinima u Lepoj Bukvi i Maceljskoj šumi ponovno izostali čelni ljudi Republike Hrvatske

U utorak 23. kolovoza 2022. u Lepoj Bukvi i na Maclju obilježen je Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, s posebnim prisjećanjem na žrtve zločinačkoga komunističkoga režima, genocidnoga ubijanja i istrebljenja hrvatskoga naroda bez presedana u hrvatskoj povijesti. Hodočasnici s raznih strana Hrvatske došli su u Lepu Bukvu iskazati nevinim žrtvama posmrtnu sućut i poštovanje na mjestu gdje su u lipnju 1945. pogubljeni 21 svećenik i bogoslov, uz ukupno oko 13 tisuća žrtava.

Komemoraciju je započeo voditelj Ivan Jaklin himnom i minutom hrvatske tišine, a potom ukazao na dva načela kojima su se vodili organizatori. Zaklada Predziđe kršćanstva djeluje po načelu riječi blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, koji je na komunističkom sudu 3. listopada 1946. rekao: „Vi ste učinili fatalnu pogrešku, što ste pobili svećenike. Narod vam to nikada ne će zaboraviti“, a Udruga Macelj 1945. djeluje po načelu: „Mržnja ne, osveta ne – želimo samo istinu dostupnu javnosti!“

„U skladu s oba ova načela poručujemo da, pored svih otegotnih okolnosti i nerazumijevanja s raznih strana, danas želimo ponovno potvrditi Stepinčevu poruku: „Narod vam to nikada neće zaboraviti!“, istaknuo je glasnogovornik Udruge Macelj i član UO Zaklade Predziđe kršćanstva, te nastavio: „Zato zahvaljujemo svima koji su na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma došli danas u Lepu Bukvu sjetiti se žrtava zločinačkoga komunističkoga režima, genocidnoga ubijanja bez presedana u hrvatskoj povijesti i iskazati nevinim žrtvama posmrtnu sućut i poštovanje.“

Na komemoraciju su bili pozvani: predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik Hrvatskoga sabora, predsjednik Vlade RH, ministar hrvatskih branitelja RH, predstavnici vlasti Krapinsko-zagorske županije, svećenstvo iz Zagreba i okolnih župa, srodne domoljubne udruge te izvjestitelji hrvatskih medija.

Izostanak čelnih ljudi države, u kontinuitetu svih mandata tih institucija u posljednjih dvadesetak godina, potvrđuje da u Hrvatskoj još uvijek nema nimalo sluha ni uvjeta za istinsko odmicanje od zločina komunizma i njegovih posljedica.

Iz Ureda predsjednika države i vlade nisu ni odgovorili na upućeni im poziv.

Predsjednika Hrvatskoga sabora zastupala je saborska zastupnica Zdravka Bušić, a po svojoj savjesti odazvali su se saborski zastupnici Karolina Vidović Krišto i general Željko Sačić. Grad Krapinu zastupao je predsjednik gradskoga vijeća Mladen Gregurović, koji je ujedno bio i izaslanik Ministarstva hrvatskih branitelja, a općinu Đurmanec načelnik Damir Belošević i susjednu općinu Jesenje načelnik Darijo Cvrtila. Stigli su i hodočasnici iz raznih krajeva Hrvatske, predstavnici Udruge hrvatskih branitelja Lučonoše iz Kaštel Lukšića, Udruga hrvatskih branitelja iz grada Kastva, Udruga Hrvatski domobran iz Koprivnice, Udruga Hrvatski domobran iz Popovače, kao i predstavnici udruge Hrvatskoga žrtvoslovnoga društva i Političkih zatvorenika. Neki od njih putovali su noću i učinili dugačak put kako bi sudjelovali na komemoraciji uz domaće lokalne udruge hrvatskih branitelja iz obrambenoga Domovinskog rata, iz Zaboka i Đurmanca, što potvrđuje da narod ipak pamti i prepoznaje važnost povijesne istine.

Poslije paljenja svijeća kod križa povrh jame IV.D, iz koje su 1992. godine ekshumirani posmrtni ostatci pogubljenih svećenika, okupljenima se obratio Damir Borovčak, upravitelj Zaklade Predziđe kršćanstva, koji je između ostaloga pojasnio okolnosti potreba uzimanja u obzir činjenice da je Parlamentarna skupština Vijeća Europe odlučno osudila teška kršenja ljudskih prava koje su od 1945. do 1990. počinili totalitarni komunistički režimi, te je izrazila suosjećanje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zločina. Slijedom Rezolucije Europskoga parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2008. godine, Europski parlament još jednom je 19. rujna 2019. godine donio dodatnu Rezoluciju o važnosti europskoga sjećanja za budućnost Europe. Parlamentarna skupština Vijeća Europe u tom duhu pozvala je sve komunističke i post-komunističke stranke u svojim državama članicama, koje to još nisu učinile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno odmaknu od zločina totalitarnih komunističkih režima, te da ih potpuno jasno osude.

No to kao da se Hrvatske uopće ne tiče, nego upravo suprotno: dopušta se veličanje „tekovina“ Titova zločinačkoga komunističkoga režima. Naime, utvrđeno je da je komunizam od svih totalitarnih režima ostavio za sobom apsolutno najveći broj žrtava, kako u svijetu tako i u hrvatskom narodu. Gubitak hrvatskoga naroda, prema popisu pučanstva 1931. i 1948., u razdoblju prije i poslije Drugoga svjetskoga rata, iznosi 1,459.040 osoba. Prema izjavama svjedoka zlokobnoga poslijeratnoga vremena, svoj je život u Maclju izgubilo više od deset tisuća žrtava, točnije 12-13 tisuća nevino stradalih. Bili su to razvojačeni zarobljenici, civili, žene i djeca. Macelj je mjesto organiziranoga skupnoga brutalnoga smaknuća 21 svećenika i bogoslova. Sva smaknuća u Maceljskoj šumi učinjena su potajice i bez ikakvih suđenja i presuda. Macelj je mjesto monstruoznoga zločina poslije Drugoga svjetskoga rata, najveće na tlu Republike Hrvatske, po točno utvrđenom broju 1247 pronađenih, istraženih i dostojanstveno pokopanih žrtava, stoga i najuzvišenije žrtvoslovno mjesto za iskazivanje svehrvatskoga pijeteta i sjećanja na žrtve zločinačkoga komunističko-partizanskoga režima u Hrvatskoj.

Po završetku komemoracije na mjestu zločina Počasna postrojba Grada Krapine povela je hodočasnike prema nedalekoj grobnici u Maclju i crkvi Muke Isusove, gdje je poslije molitve nad grobnicom svećenika i ostalih ukupno 1247 dostojanstveno pokopanih žrtava služena sveta misa zadušnica. Svečanu misu zadušnicu predvodio je p. Božidar Nagy, postulator kauze bl. Ivana Merza. Pater Nagy u svojoj je propovijedi zahvalio na očuvanju istine Udruzi Macelj 1945. i Zakladi Predziđe kršćanstva, koja je odnedavno u posjedu zemljišta Lepa Bukva, te istaknuo kako trebamo biti zahvalni na dobroj volji i moralnoj obvezi angažiranih rodoljuba i vjernika koji su svjesni svoje i nacionalne i ljudske i vjerske dužnosti prema tim nevinim žrtvama, pa su do sada već mnogo toga dobroga učinili, u čemu im kao primjer može biti i blaženi Ivan Merz, prvi laik Crkve u Hrvata koji je proglašen blaženikom Katoličke Crkve. On je, istina, u drugo vrijeme i u drugim okolnostima i na drugi način radio i djelovao za dobro hrvatskoga naroda odgajajući njegovu mladež za rodoljubne, vjerske i moralne vrijednosti te je postao trajan uzor za sve vjernike laike, kako je to istaknuo sv. papa Ivan Pavao II. na njegovoj beatifikaciji u Banjoj Luci 2003. g. ovim riječima: „Dajem vam ga danas kao svjedoka Kristova i zaštitnika i suputnika na putu u vašoj povijesti. On će od danas biti uzor mladima i primjer vjernicima laicima.“

Potom je propovjednik pater Nagy uputio poruku da ovo sveto mjesto u Republici Hrvatskoj kao najveće stratiše hrvatskih ljudi iz raznih krajeva gdje žive Hrvati treba postati i zauvijek ostati mjesto trajnih hodočašćenja i odavanja počasti nevinim komunističkim žrtvama. Također je naglasio kako bi trebalo u obrazovni program našega školskoga sustava uključiti pohod svakoga naraštaja naše srednjoškolske i studentske mladeži te ih dovoditi na ovo mjesto koje ujedinjuje, predstavlja i simbolizira sva ona stratišta po cijeloj Hrvatskoj, ali i izvan nje, gdje počivaju kosti naših hrvatskih sunarodnjaka stradalih od totalitarnoga komunističkoga režima.

U molitvi vjernika molilo se za poubijane svećenike i bogoslove spominjući se svih njihovih imena, kao i za tridesetak pokojnih članova Udruge Macelj 1945. Molilo se i za fra Ostijana Ostrognaja i Frana Živičnjaka koji su ostavili vjerodostojna povijesna svjedočanstva o zlokobnom vremenu i događajima iz doba totalitarnoga komunističkoga zločinačkoga režima. Svečanosti svete mise pridonijelo je sviranje i pjevanje varaždinskoga orguljaša Ivana Jaklina, glasnogovornika Udruge Macelj 1945. i člana UO Zaklade Predziđe kršćanstva.

Sveukupno, događaj komemoracije bio je svečan i dostojanstven čin obilježavanja Europskoga dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, posebice komunističkog režima. Konačno vrijedi spomenuti da ni iz ureda Krapinsko-zagorske županije nije stigao nikakav odgovor na poziv obilježavanja ovoga spomendana europskoga civilizacijskoga dosega. U toj su županiji već dugo na djelu utjecaji kumrovečke škole, koji ne dopuštaju pogledati istini u oči.

Tekst: Damir Borovčak
Fotografije: Stjepan Varjačić, Damir Borovčak

VEZANO

U Maclju i Đurmancu obilježit će se Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima

HKV/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo