Što očekuje zarobljene borce Azovske pukovnije?

Rusija je Azovsku pukovniju klasificirala kao „terorističku organizaciju“. Što to znači za zarobljenike, borce Azova – ali i njihove simpatizere u Rusiji? Azovska pukovnija je sada u društvu s Al Kaidom i talibanima – to je broj 41. na listi terorističkih organizacija, listi koju je sastavila ruska obavještajna služba FSB. Vrhovni sud Rusije je 2. kolovoza proglasio Pukovniju Azov „terorističkom organizacijom”.

Pukovnija je proizašla iz dragovoljačkog bataljuna, koji je kontroverzan zbog svojih prvobitnih veza s desničarskim ekstremistima. Sada je dio Nacionalne garde Ukrajine i podređen Ministarstvu unutarnjih poslova. Između ostalog, i samo njegovo postojanje Rusiji je poslužilo kao razlog za invaziju na Ukrajinu 24. veljače ove godine.

Zapovjedništvo Azova nalazilo se u Mariupolju na Azovskom moru. Ukrajinski lučki grad su u svibnju zauzele ruske trupe. Od tada se, prema ukrajinskim izvorima, više od 2.500 boraca, koji su 86 dana branili čeličanu u Mariupolju, našlo u ruskom zarobljeništvu. Rusija govori o 2.439 ljudi koji su se predali. Više od 50 zatvorenika iz Azovskog puka umrlo je nedavno u logoru u Olenivki. To mjesto u Donbasu nije pod kontrolom Ukrajine. Kijev i Moskva krive jedni druge za smrtonosna granatiranja.

Izjave navodnih svjedoka

Ruski državni službenici i mediji dugo su prikazivali Azov kao „nacističku formaciju”. Oni su tvrdili da su pripadnici Pukovnije minirali kuće, činili zvjerstva i koristili civile kao živi štit. Predsjednik ruske Državne dume Vjačeslav Volodin čak govori o „ratnim zločinima”.

Zahtjev Generalnog tužilaštva Ruske Federacije da se Azovsku pukovniju proglasi „terorističkom organizacijom”, Vrhovni sud je razmotrio u roku od tri sata. Proces je ranije odlagan dva puta po mjesec dana. A sva zasjedanja su održana iza zatvorenih vrata.

Međutim, mediji bliski Kremlju objavili su iskaze dvojice svjedoka. Georgij Volkov, šef moskovske Komisije za javni nadzor, koja se bavi pitanjima ljudskih prava u zatvorima, navodno je rekao sudu, pozivajući se na izjave zarobljenog vojnika iz Azova, da su prakticirali i kanibalizam. A Marina Ahmedova, novinarka koja je istraživala u Mariupolju i Volnovahi u Donjeckoj oblasti, rekla je: „Prikupila sam brojna svjedočenja o mučenju i pogubljenjima civila od strane pripadnika Azovske pukovnije – mučenja koje se ne mogu objasniti samo činjenicom da smo neprijatelji.”

Posljedice za borce i simpatizere Azova

Prema članku 205.5 Kaznenog zakona Rusije, utemeljiteljima i vođama terorističkih organizacija prijeti kazna doživotnog zatvora i novčana kazna do milijun rubalja (oko 16.000 eura). Obični članovi mogu biti osuđeni na kaznu od 10 do 20 godina zatvora i novčanu kaznu do 500.000 rubalja (8.000 eura). Simpatizeri Azova mogu biti kazneno gonjeni u Rusiji za „opravdavanje terorizma”. Član 205.2 Kaznenog zakona predviđa sankcije od dvije do pet godina zatvora za takve izjave, kao i novčanu kaznu do 500.000 rubalja.

Stručnjaci iz moskovskog Centra za informiranje i analize „SOVA”, koji se bavi pitanjima rasizma, nacionalizma i ljudskih prava u Rusiji, sada savjetuju korisnicima interneta da dobro pogledaju u kojim su grupama na društvenim mrežama članovi, odnosno jesu li neki među njima u vezi s nekom „terorističkom” ili „ekstremističkom” organizacijom.

Simboli Azova su u Rusiji klasificirani kao ekstremistički već I puno ranije od aktualne sudske odluke, i to od strane okružnog suda grada Vladimira 2015. godine. Član 20.3 Zakona o prekršajima Ruske Federacije predviđa do 15 dana zatvora.

Reakcije iz Ukrajine

„Zvuči pomalo čudno: zemlja koja je na rubu da bude klasificirana kao sponzor terorizma i koja krši sva pravila i običaje ratovanja klasificira neku organizaciju kao terorističku”, rekao je Mihail Podoljak, savjetnik predsjednika Ukrajine. Prema njegovim riječima, odluka ruskog suda nema nikakvog značaja za svijet. Niti će to utjecati na pregovore o razmjeni zatvorenika. Taj korak je bio “čisto interni propagandni proizvod”, rekao je Podoljak.

Jegor Černev, zastupnik vladajuće stranke Sluga naroda, rekao je za DW da Rusija ovom sudskom odlukom želi ostvariti izbacivanje Azovske pukovnije iz nadležnosti Ženevske konvencije. Istog mišljenja je i Volodimir Arijev iz oporbene  stranke Europska solidarnost. On je podsjetio da je Kijev još 2015. godine zatražio od svijeta da Rusiju klasificira kao agresora.

Ukrajinska vojska je priopćila: „Nakon javnog pogubljenja ratnih zarobljenika iz redova Azovske pukovnije u Olenivki, Rusija traži nove razloge i opravdanja za svoje ratne zločine”. Sama Pukovnija je pozvala SAD i druge zemlje da proglase Rusiju „terorističkom državom”. “Ruska vojska i obavještajne službe svakodnevno čine ratne zločine. Tolerancija ili šutnja su sudioništvo”, navodi se u priopćenju.

Šefica ukrajinskog „Centra za građanske slobode” Oleksandra Matvijčuk, koja je već bila uključena u pregovore za oslobađanje ukrajinskih zarobljenika, izjavila je za DW: „Azovska pukovnija je dio Nacionalne garde. Klasificirati ga kao terorističku organizaciju značilo bi isto kao svrstati u terorističku organizaciju kompletne Oružane snage Ukrajine, koje u stvari brane svoju zemlju od terorističke invazije”.