Protiv gladi genetski modificiranom pšenicom?
Vrijeme:2 min, 44 sec
Rat u Ukrajini i kriza s izvozom žitarica potiču neke nove ideje. Tako se Argentina, žitnica Južne Amerike, sada pojačano želi okrenuti genetski modificiranoj pšenici. No nisu svi oduševljeni. Argentina je sedma po veličini izvoznica pšenice na svijetu i sada želi iskoristiti krizu kako bi se pojačano ubacila u globalnu trgovinu ove važne namirnice.
No ovu južnoameričku zemlju već godinama pogađa teška suša. Posljedice su vidljive posvuda: rasušeno tlo i propale žetve. Raquel Chan, biokemičarka iz tvrtke Bioceres ima rješenje za ove probleme. Ona doduše ne može prizvati kišu, ali zato radi na jačanju otpora biljaka na sušu, posebice žitarica. I to pomoću bio-inženjeringa. „Mi smo žitaricu genetski promijenili tako da je postala otpornija na manjak vode. Sve što smo učinili je da smo jedan gen u pšenici promijenili jednim genom suncokreta. Time biljka postaje otpornija i daje mnogo veće prinose i u sušnim krajevima”, kaže Chan.
Bio-inženjeringom protiv gladi
Žitnica Južne Amerike – Argentina
Čudotvorna žitarica je promijenjena tehnologijom koja nosi oznaku HB4 i razvijena je u suradnji s argentinskim državnim uredom za gospodarstvo Conicetom i privatnom kompanijom Bioceres. Za argentinske znanstvenike je ovo odgovor na globalnu prehrambenu krizu. Argentina želi da što više država svijeta odobri uvoz genetski modificirane pšenice. „Mi moramo koristiti znanost u borbi za globalnu sigurnost u opskrbi hranom. Na svijetu živi preko 800 milijuna osoba koje nemaju dovoljno hrane i tko zna koliki broj onih koja jedu lošu hranu”, kaže direktor za strategiju kompanije Bioceres, Claudio Duran.
Strah od kazni
Argentina je s prosječnim godišnjim prinosom od 14 milijuna tona pšenice sedma po redu na listi globalnih izvoznika pšenice. Od nove, genetski modificirane sorte, se očekuju još bolji prinosi. U svibnju je argentinska vlada odobrila upotrebu tehnologije HB4.
No to nije svuda naišlo na oduševljenje. I to ne samo kod manjih i ekološki orijentiranih poljoprivrednika nego i kod većih kompanija koje su orijentirane na konvencionalni uzgoj.One nisu toliko protiv genetske tehnike, ali strahuju od otpora uvoznika koji bi zbog kontaminacije genetski modificiranom pšenicom i u konvencionalnom sektoru mogli početi naplaćivati kazne, kao što je to uobičajeno tamo gdje je moguće miješanje konvencionalne i genetski promijenjene robe.
„Mi moramo izričito naglasiti da nećemo prihvatiti niti jedno genetski modificirano zrno u pošiljkama jer će to dovesti do otpora na tržištu”, jasan je Gustavo Idigoras, predsjednik argentinskog Centra za izvoz žitarica.
No otpor slabi. Za sada doduše samo 250 poljoprivrednih dobara posjeduje dozvolu za uzgoj modificiranog žita. No Brazil, najveći uvoznik argentinske pšenice, je već odobrio uvoz i HB4 žitarica. Ubrzo su slijedili i Kolumbija, Australija, Novi Zeland i na kraju i SAD. Dozvola za uvoz je u Bruxellesu još uvijek na listi čekanja.
Argentina kao laboratorij
Argentinsko brašno za ostatak svijeta
No neki znanstvenici u Argentini smatraju da je ova zemlja ponovno postala velikim pokusnim laboratorijem. Cecilia Gargeno, koja također istražuje na državnom Conicet institutu, vjeruje da će posljedice po argentinski poljoprivredni sektor, ali i po okoliš i stanovnike u žitnim područjima biti velike. „Uvođenje genetski modificirane soje prije 30 godina je u Argentini etabliralo agrarni model koji se temelji na monokulturama i sa sobom povlači ogromnu upotrebu pesticida. To je dovelo do zagađenja vode, pojačanog krčenja šuma, širenja bolesti, protjerivanju ruralnog stanovništva i na kraju povećanja siromaštva”, kaže ova znanstvenica.
https://www.dw.com/Hrvatsko nebo
