Hrvate se naziva zločincima, negira ih se kako bi se njima dominiralo
Po uzoru na velikosrpsku jugoslavensku doktrinu, po kojoj je svakome Hrvatu bilo važno na leđa uprtiti teret ustaštva, tako se i u BiH nakon posljednjeg rata programirano nastoji Hrvatima implantirati osjećaj krivnje zbog kojega bi se trebali ispričavati na svakome koraku.
Izolirani incidenti
Riječ je o metodama specijalnoga rata koji je poznat u svijetu, a u BiH ga manje-više neuvijeno uglavnom promovira političko Sarajevo koje je sebe postavilo na pijedestal moralne superiornosti predstavljajući se kao strana koja u posljednjem ratu nije činila masovne zločine, nego tek “izolirane” incidente.
Koja se predstavlja kao sredina koja je otvorena za druge i drugačije. Kako bi se istaknula upravo ta iskrivljena stvarnost, Hrvate se naziva UZP-ovcima po politički motiviranoj presudi koja je izrečena pred Haaškim sudom na temelju neobranjivog i imaginarnog sustava zapovjedne odgovornosti. A deseci su suprotnih primjera – Grabovica, Uzdol, Doljani…, dakle, 100-tinjak kilometara od Sarajeva do Mostara doslovno je etnički očišćeno od Hrvata cijelim tokom rijeke Neretve. Bez presude za UZP ili sustavne zločine i progone. Ta ista sarajevska politika i sredina sebe predstavlja kozmopolitskom, građanskom, proeuropskom, čak iako je riječ o apsolutnoj politici dominacije i majorizacije. Druge dvije strane predstavlja zatucanima, neciviliziranima.
U jačanju toga dojma modus operandi je stalno isticanje u prvi plan vodećih predstavnika drugih dvaju naroda, a u posljednje vrijeme posebno je to vidljivo u slučaju hrvatskih dužnosnika. Njihovo ocrnjivanje ima isključivo i jedino za cilj diskreditirati prijedloge koji su apsolutno sukladni svim europskim standardima. Tako je, primjerice, sve hrvatske prijedloge o izbornoj reformi prihvatila Venecijanska komisija, bilo da je u pitanju izbor članova Predsjedništva ili pak Doma naroda.
Unatoč svemu tome, bošnjački političari i medijsko Sarajevo takvo što karakteriziraju politikom aparthejda. A sve to doslovno je sadržano u načinu funkcioniranja, primjerice, belgijskog društva, u upravljanju razlikama nacionalno složenih društava.
Društvene mreže prednjače
Nerijetko takve etikete Hrvatima lijepe i takvoj politici skloni europski političari te NVO mafija čiji jedan dio istupa prije kao lobističke zaklade, a ne kao objektivni akteri. Dio pokušaja narušavanja prava Hrvata su i pokušaji da se negira identitet ovoga naroda. Nerijetko ih se samo naziva bosanskim katolicima ili pak, što je postalo iznimno “popularno”, na društvenim mrežama te u pogrdnim komentarima Hrvate se naziva kamenjarskim Srbima.
https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo