Sveti Ladislav – svetac koji je ustanovio Zagrebačku biskupiju
Vrijeme:3 min, 12 sec
27. LIPNJA
Za nas Hrvate značajan je zbog toga što je koncem XI. st. u Zagrebu osnovao biskupiju i tako našem gradu postavio preduvjete da jednog dana postane kulturno, vjersko i političko središte hrvatskoga naroda.
Ladislav je jedno vrijeme pristajao uz papinstvo, da se onda god. 1091. stavi ipak na stranu Henrika i protupape. Nama je danas teško shvatiti takvo držanje, no ono je činjenica, a protiv nje nema protudokaza.
O osnutku Zagrebačke biskupije po Ladislavu naš povjesničar profesor Srećko Dragošević piše ovo:
“Ladislav je god. 1091. uspio uspostaviti vlast tek u Posavskoj Hrvatskoj, a kako je tada hrvatski biskup bio uz kralja Petra Svačića, Ladislavu se nametnula nužna potreba da u Posavskoj Hrvatskoj provede samostalnu crkvenu organizaciju s biskupom na čelu. Sigurno se nadao da će time i zemlju čvršće vezati uz sebe. Posavsku Hrvatsku nije mogao podijeliti među mađarske biskupije, jer je postojala nepremostiva zapreka jezika. Da je to ipak napravio, izazvao bi oporbu i splitskoga nadbiskupa i hrvatskog biskupa, a i samoga Rima. Nadao se da će dopuštenje za osnivanje nove posebne biskupije dosta lagano postići, jer je prišao protupapi Klementu III., koji je želio svoje pristalice povezati uz sebe dajući im ustupke. Sigurno je jedan od razloga osnivanja nove biskupije bio i vjerski, jer je narod bez crkvene organizacije mogao lako upasti u vjersko neznanje i zastraniti u krivovjerje. No, politički vidik učvršćenja arpadovske vlasti bio je očito na prvom mjestu. Sama bula o osnutku biskupije nije sačuvana, ali je u kasnijim potpuno pouzdanim dokumentima sačuvan najvećim dijelom njezin sadržaj… Prema ispravama može se skoro sa sigurnošću utvrditi da je Zagrebačka biskupija osnovana oko godine 1094., a ne točno te godine, kako tvrdi Šišić. Kad je osnovana Zagrebačka biskupija, bila je podvrgnuta kao sufragana Ostrogonu. Tim je pretrgnuta vjekovna crkvena veza između Primorske i Panonske Hrvatske…”
Sveti Ladislav je umro 29. srpnja 1095.g. u Nitri, a prema svjedočanstvu legendi, što se oko njega oviše, kanoniziran je 1192. god.
Povjesničarka Edith Pasztor piše o njemu:
“Period je vladavine sv. Ladislava za mađarsku povijest značajan po tome što je nastojao oko učvršćenja kršćanske države. Njegovi dekreti kao i oni sa sinode u Szabolcsu iz god. 1092., kojoj je predsjedao, svjedoče o naporu da se izliječi moralno propadanje mađarskoga klera i puka, zemlje koja je samo polagano usvajala ideje gregorijanske obnove” – one obnove sto ju je u Crkvi tako vatreno promicao veliki papa sveti Grgur VII.
O životu i djelu svetog Ladislava postoje pisane dvije legende, takozvana Legenda maior i Legenda minor. Prva je kritički izdana u Budimpešti 1938.g., kad su Mađari slavili 900. obljetnicu od smrti svetog Stjepana, kralja, i održali veličanstveni Međunarodni euharistijski kongres. Legenda minor bila je izdana već 1744. god. u Veneciji.
Rimski martirologij spominje svetog Ladislava 27. lipnja. Njega je Zagrebačka biskupija, kasnije nadbiskupija, slavila kao svoga prvotnoga zaštitnika. Suzaštitnik je zagrebačke katedrale. Jedan od oltara posvećen je njemu, gdje se nalazi i njegov kip.
U Hrvatskoj mu je posvećeno nekoliko crkava, kapelica i oltara.
Josip Antolović SJ
Molitva: Bože, danas slavimo spomen svetog Ladislava, utemeljitelja zagrebačke Crkve. Kao što je on s državničkom službom spojio apostolsku revnost, tako nama udijeli da se trajno zalažemo za rast domovine u vjeri i blagostanju. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.
https://www.bitno.net/Hrvatsko nebo
