Orban, Putin i embargo na naftu
Vrijeme:4 min, 37 sec
U sukobu s Bruxellesom mađarski premijer Viktor Orban počinje i svoj novi mandat. Budimpešta ne želi podržati naftni embargo protiv Rusije. Od Mađarske se ograđuju i bivši saveznici poput Poljske.
Mađarski premijer Viktor Orban će četvrti put zaredom stupiti na dužnost – sa snažnom dvotrećinskom parlamentarnom većinom iza sebe. A ovaj novi mandat počinje – u jeku rata Rusije protiv Ukrajine – ponovnim sukobom između Mađarske i Europske unije, u kojoj Orban odavno vidi najveću prijetnju Mađarskoj.
Ovoga puta riječ je o naftnom embargu protiv Rusije, o kome se posljednjih tjedana mnogo govori, a koji najavljuje EU. Sada postoji širok konsenzus među državama članicama o uvođenju tih sankcija, upravo se još pregovara o detaljima. Embargo je u srijedu (4.5.) najavila šefica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Međutim, Mađarska je jedina članica Unije koja se načelno usprotivila naftnom embargu i namjerava uložiti veto na takve sankcije. Pojedini europski mediji su proteklih dana pisali da bi Mađarska mogla pristati na sankcije ako od Brisela dobije privremena izuzeća za uvoz nafte. Ali, mađarska vlada se (barem javno) odlučno protivila embargu.
Ministar vanjskih poslova Mađarske, Peter Szijjarto, koji je također odgovoran i za vanjsku trgovinu, rekao je tijekom posjeta Kazahstanu u utorak (3.5.2022.) da njegova vlada neće odobriti nikakve sankcije koje bi Mađarskoj onemogućavale uvoz nafte i plina iz Rusije, jer bi to ugrozilo energetsku sigurnost Mađarske.
Šef Orbanovog kabineta Gergely Gulyas izjasnio se u nedjelju (1.5.2022.) protiv embarga na naftu. Glasnogovornik mađarske vlade nije želio odgovarati na detaljna pitanja DW-a, ali je istakao da mađarska vlada ostaje pri svom stavu, pozivajući se na izjave Szijjarta i Gulasa.
„Mađarska vlada se vrlo jasno odredila”, kaže politolog Peter Kreko iz budimpeštanskog Instituta Political Capital za DW. „No, nije potpuno nemoguće da će vlada modificirati ili promijeniti svoj stav, ali je dosta eksplicitna o svom stavu po pitanju veta.”
Poker s EU-om?
Službeno, mađarska vlada opravdava namjeru da stavi veto velikom ovisnošću te zemlje od ruskih izvora energije. Međutim, Mađarska je u tom smislu daleko od prvog mjesta u EU – po pitanju ovisnosti.
Ruske isporuke pokrivaju oko 58 posto njezinih godišnjih potreba za naftom. U Slovačkoj je ovaj udio 96 posto, a u Litvi i Finskoj i dalje oko 80%. Ipak, ove zemlje se ne protive embargu na naftu, pri čemu Slovačka želi iskoristiti izuzeće za uvoz ruske nafte.
Moguće je da i drugi razlozi igraju ulogu u mađarskom NE embargu na naftu. Konkretno, moglo bi se raditi o igranju pokera s Bruxellesom: Europska komisija još nije isplatila milijarde namijenjene Mađarskoj iz fonda za saniranje posljedica korona kriznog menadžmenta, jer je zabrinuta zbog korupcije u toj zemlji.
Prošle nedjelje (27.4.2022.) Komisija je također otvorila postupak protiv Mađarske po novom mehanizmu vladavine prava. „Možda sve ovo sada igra ulogu u odluci da se sankcije ne podrži”, kaže Kreko. „U svakom slučaju, odnos Mađarske i institucija EU-a je potpuno zatrovan.”
Orban treba otići “do oftalmologa”
Pritom je najavljeni mađarski veto samo još jedna prekretnica u mađarskoj vanjskoj politici, koja zemlju vodi sve dalje i dalje u izolaciju unutar EU-a ali i na međunarodnom planu. Mađarska je jedina zemlja Unije koja do sada nije našla nijednu oštru riječ kojom bi osudila ruski agresorski rat protiv Ukrajine.
Premijer Orban je samo generalno osudio rat, a riječi, kojima bi kritizirao Putina nikada nisu prešle preko njegovih usana. Mađarska je do sada nerado podržavala antiruske sankcije, a vlada ne dozvoljava transport oružja u Ukrajinu preko svog područja.
Zbog ovih pozicija, narušeni su odnosi sa svim bivšim saveznicima Mađarske među istočnim državama EU-a, uključujući Poljsku, Češku, Slovačku i Sloveniju. Raskid s Poljskom će vjerojatno biti najbolniji za Orbana.
Zamjenik poljskog premijera i jedan od moćnijih ljudi u toj zemlji Jaroslav Kaczynski optužio je Orbana da je slijep za ruske ratne zločine u Ukrajini i polemički preporučio mađarskom premijeru da ode „kod oftalmologa”.
Prkos i iracionalnost
„Vanjskopolitički položaj Mađarske u Europi nikada nije bio tako loš kao sada”, kaže politolog Peter Kreko. “Orbanova vlada je ušla u slijepu ulicu. Iskreno govoreći, računica koja stoji iza Orbanove vanjske politike mi je neobjašnjiva, ne vidim racionalan pristup i razumnu strategiju. Mađarsku vanjsku politiku kao da određuje samo prkos i iracionalnost i nalazi se u silaznoj spirali.”
Zbog svog pro-Putinovog stava, Viktor Orban je sada, zbog jedne druge kontroverze, sve više na stupu srama. Oleksij Danilov, sekretar ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu, optužio je mađarskog premijera u ponedjeljak (2.5.2022.) da želi preuzeti dijelove zapadne Ukrajine u kojima živi mađarska manjina. Stoga je Mađarska surađivala s Putinom i ruski predsjednik je unaprijed obavijestio Orbana o napadu na Ukrajinu, tvrdi on.
Narušen ugled
Ovi navodi su dospjeli na mnoge naslovnice u Mađarskoj. Državni tajnik za vanjske poslove, Tamasz Menczer i glasnogovornik vlade u Budimpešti, Zoltan Kovacs, opisali su te izjave kao „laži” i „lažne vijesti”, koje su izmišljene jer Mađarska ne isporučuje oružje Ukrajini.
Politolog Peter Kreko kaže da on ne vidi nikakve naznake da Mađarska želi preuzeti zapadni ukrajinski teritorij. „Orban je djelovao vrlo iznenađen ratom protiv Ukrajine, a Mađarska ne šalje ni oružje ni vojnike u tu zemlju. Izjave poput Danilovljevih nemaju temelja i neodgovorne su sve dok za to nema dokaza. Ipak, za Mađarsku, zbog njezine prijateljski nastrojene vanjske politike prema Putinu. čak i s takvim objašnjenjima, ključno je da trpi veliku štetu po pitanju svog ugleda”.
