NATO jača istočno krilo. Milanović: Hrvatska će se postaviti jako oprezno
Vrijeme:4 min, 53 sec
Šefovi država i vlada 30 NATO zemalja saveznica odobrili su jučer na summitu u Bruxellesu slanje novih multinacionalnih borbenih skupina u istočne saveznice
Šefovi država i vlada 30 NATO zemalja saveznica odobrili su na summitu u Bruxellesu slanje novih multinacionalnih borbenih skupina u istočne saveznice u kojima toga dosad nije bilo, ali čini se da će borbena skupina u Mađarskoj, u kojoj je odlučeno da sudjeluje i Hrvatska, biti vidljivija na papiru, nego na terenu. Barem tako proizlazi iz izjave koju je predsjednik Zoran Milanović dao po završetku summita u NATO-u.
“Hodat ću po jajima”
– Ta je odluka potpisana, a kad će otići vojnici, to ćemo vidjeti. Zasad nije predviđeno da odu u Mađarsku fizički. Tu su, u Hrvatskoj – rekao je predsjednik Milanović, dodavši kako zapovjedništvo funkcionira u Mađarskoj.
– Nemojte se brinuti, rekao sam da ću tu hodati po jajima, da će se Hrvatska postaviti jako oprezno – dodao je Milanović, pa se u jednom trenutku upustio i u relativiziranje snage članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji govori o principu kolektivne obrane i o tome da će se napad na jednu članicu tretirati kao napad na čitav savez. Taj princip svi lideri NATO-a naglašavaju gotovo svakodnevno od početka ruske invazije na Ukrajinu, kao dio retorike odvraćanja Rusije od same pomisli da svoje agresivne poteze usmjeri prema članicama saveza.
– Ovo nije napad na članicu NATO-a, ovo je napad na susjedstvo, i dok je tako… A čak i kad je napad na članicu NATO-a, članak 5. se aktivira, a kako se aktivira to još nismo imali prilike vidjeti u ovih 70 godina. Nadam se i da nećemo. Ali, dok to nije članica NATO-a, neće nitko umjesto Hrvatske o tome odlučivati – rekao je predsjednik Milanović, misleći na odlučivanje u sudjelovanju hrvatskih vojnika u NATO-ovim misijama na istoku Europe. Hrvatski predsjednik spomenuo je i pad bespilotne letjelice u Zagrebu za koji, kako je rekao novinarima, “neki nisu ni znali, očito, vidjelo se iz pogleda”.
– Moja poruka je bila da se to dogodilo, da je letio sat vremena iznad NATO teritorija i pao. Bez da upiremo prstom u ikoga. Razgovarao sam i s premijerom Orbánom. Dogodilo se, nadam se da se neće više događati. Ali, opet, to nije stvar NATO-a, na to je trebala reagirati prva država, a to je Mađarska. Nije. Drugi put valjda hoće. Mislim da su sada ekstra oprezni, da pušu na hladno – rekao je predsjednik Milanović.
Na summit NATO-a video vezom se uključio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je ponovo molio za pomoć, nakon što mu je NATO jasno poručio da neće pomoći uspostavom zone zabrane letenja iznad Ukrajine jer bi to vodilo u otvoreni rat NATO-a i Rusije. Ovaj put je Zelenski izrijekom spomenuo što mu treba: 1 posto onoga što NATO ima.
– Imate tisuće borbenih mlažnjaka, ali nismo dobili nijedan. Imate najmanje 20 tisuća tenkova. Ukrajina je tražila da nam date ili prodate 1 posto. Ali nismo dobili odgovor. U ratu je najgore kad nemate jasne odgovore na pozive za pomoć. Ne krivim NATO, niste vi krivi. Ne padaju vaše bombe po našim gradovima. Samo želim da znate da savez još uvijek može spriječiti stradanje Ukrajinaca – poručio je Zelenski, dodavši kako nije mislio da će se “NATO bojati postupaka Rusije”.
Glavni tajnik Jens Stoltenberg na tiskovnoj konferenciji nakon summita odgovorio je na pitanje o tim molbama Zelenskog tvrdnjom da “saveznici čine sve što mogu da pomognu Ukrajini naoružanjem kojim se brani”. Pravo na samoobranu zapisano je u UN-ovoj povelji, dodao je, ali istovremeno “saveznici imaju odgovornost da ne pretvore ovaj konflikt u rat između NATO-a i Rusije”. Šefovi država i vlada su se, inače dogovorili da Stoltenbergu produlje mandat na mjestu glavnog tajnika za barem još godinu dana, zbog svih ovih izvanrednih okolnosti. Bilo kakve spekulacije o tome da bi Stoltenberga mogla naslijediti Kolinda Grabar-Kitarović, bivša hrvatska predsjednica i prije toga pomoćnica glavnog tajnika NATO-a, tako su stavljene na pauzu. Predsjednik Milanović kratko je jučer komentirao da, ako netko želi da Stoltenberga naslijedi “netko iz Hrvatske”, onda “nemojte o tome previše pričati”.
Vučić se mora odlučiti
Predsjednik Milanović u svom je govoru na summitu spomenuo i Srbiju i Kosovo, a novinarima je kasnije prepričao kakve je točno ideje imao za te dvije zemlje koje, za razliku od Bosne i Hercegovine, nisu spomenute u službenoj deklaraciji, usvojenoj na summitu.
– Imam dojam da je Srbija već dugo u krizi identiteta i da teško shvaćaju da su Rusiji ipak samo fusnota. Za nas je važna, za NATO i EU. Neka bude stabilna zemlja koja ima jasnu zapadnu perspektivu. Neka im se to u ovoj situaciji malo jasnije ponudi. Pa ako shvate, shvate. Ako ne shvate, ne shvate. Ali to je svakako prilika koja se ne smije propustiti. Na kraju će odlučiti sami. I Kosovo, koje nažalost još ne priznaju četiri države članice, iz razloga koji su besmisleni, zastarjeli, ako su ikad i bili validni. Pozvao sam s jedne strane na dijalog sa Srbijom jer vidim da to zaista nikome nije u fokusu, a s druge strane na to da Kosovo, paralelno s time, konačno integriramo. Da postane jedna zaokružena država – rekao je Milanović. Nije bilo reakcija ostalih lidera za stolom, tako da je ideja ostala u zraku i tek treba vidjeti hoće li zaživjeti i kako.
No, Milanović je u izjavi spomenuo i da Srbiju uskoro čekaju izbori, pa je i to očito poruka: odlučit će sami, ako shvate i ako ne shvate tu poruku da bi bilo bolje da odluče stati na stranu zapada, ne Rusije, i ne negdje između, gdje pokušava balansirati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Večernji list/ https://www.vecernji.hr/Hrvatsko nebo
