Hrvati žele stabilizirati odnose naroda u BiH i krizu što prije

Vrijeme:2 min, 53 sec

 

Čović je upozorio na činjenicu da su Hrvati konstruktivan čimbenik koji traži dogovor

Riješiti pitanje Izbornoga zakona, i to provedbom presude Ustavnog suda BiH, kao i Europskog suda za ljudska prava, put je za izlazak iz krize, a to onda znači i otvaranje prilike za daljnji razvoj BiH, a osobito unaprjeđenjem ekonomskih prilika – sažetak je poruke koju je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izrekao u emisiji Pressing na N1 televiziji, a koja je ponovno pokazala kako Čović, kao predsjednik najsnažnije stranke u Hrvata, želi biti čimbenik stabilnosti i konstruktivnosti u cilju konačne harmonizacije međunacionalnih odnosa, piše Večernji list BiH.

Pregovori

Biti konstruktivan čimbenik u BiH iznimno je važno u vremenu kada je nužno ubrzanje europskog puta zemlje, kao i iskorištavanje svih pozitivnih ekonomskih pokazatelja koji su zabilježeni tijekom prošle godine. Hrvati su svjesni potrebe stabilizacije političkih prilika, a dokaz tomu su i zaključci HNS-a kojima se izražava spremnost nastaviti pregovore s bošnjačkim i drugim političkim strankama u BiH o izmjenama Izbornog zakona.

– Mi smo kroz svoje zaključke na zadnjem saboru HNS-a vrlo precizno definirali taj odnos. Prije svega, želimo riješiti pitanje Izbornoga zakona, presude Europskoga suda za ljudska prava, Ustavnog suda usuglasiti, integrirati u naš Izborni zakon te eventualno malo izmijeniti Ustav za potrebe tog Izbornoga zakona. Ako to uspijemo, izišli smo iz osnovne krize. Onda treba tražiti unaprjeđenje odnosa između nas, ubrzavati ekonomske prilike. Sve to, ako ostane po strani, onda ćemo se baviti sami sobom – poručio je Čović, potvrdivši tako još jednom proaktivni pristup hrvatskih političkih predstavnika u BiH. Tomu je dokaz, a na to je podsjetio i Čović, da su Hrvati predložili devet prijedloga za promjenu izbornog zakonodavstva. Na upit kako bi se riješilo pitanje legitimnog predstavljanja hrvatskog konstitutivnoga naroda, Čović je objasnio da bi se to odnosilo na izbor 17 predstavnika hrvatskoga naroda u Domu naroda od Hrvata, a kada je riječ o članu Predsjedništva BiH, zvao bi se predstavnik hrvatskoga konstitutivnog naroda i svih drugih građana.

Čović je također podsjetio i na sporazum iz Mostara koji je javan i transparentan dokument kojim je predviđeno rješavanje pitanja izmjena Izbornog zakona u skladu s legitimnim predstavljanjem konstitutivnih naroda, kao i u skladu s presudama Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava. Posebno je važna i činjenica da je on potpisan u nazočnosti predstavnika međunarodne zajednice, a što mu dodatno daje na težini. – Potpisan je pred svjedocima iz međunarodne zajednice, OHR-a, OESS-a, Izaslanstva EU-a, američkog i britanskog Veleposlanstva. Dva dokumenta su potpisana, jedan za Mostar, drugi za Izborni zakon. U članku kojim se definiraju načela za Izborni zakon vrlo precizno se govori o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda – rekao je Čović za N1. U danima koji su pred nama očekuje se nastavak procesa pregovora.

Važan proces

Čović je tako, prilikom proširene sjednice Županijskoga odbora HDZ-a BiH SBŽ-a i OO-a HDZ-a BiH Jajce, kazao kako u idućim danima očekuje nastavak razgovora i konačan završetak nužnoga procesa reforme izbornoga zakonodavstva i ograničenih ustavnih reformi jer je ostalo još jako malo vremena za dogovor.

Inače, drugi dio mostarskog sporazuma kojim je bila predviđena izmjena Izbornog zakona još uvijek nije proveden, a pritom treba podsjetiti kako on traži osiguranje legitimnog izbora i legitimnog političkog predstavljanja. Za Hrvate je ovo ključno političko pitanje te zbog toga konstantno inzistiraju na provedbi, ustrajni u namjeri poštivanja Ustava BiH koji je jasno naznačio konstitutivnost kao temeljno određenje na kojemu počiva država.

Dario Pušić/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo