Sarajevski “stručnjaci” iznad Ustavnog suda BiH- i izvan zdravog razuma

Unatoč tomu što je Ustavni sud BiH na zamolbu Hrvatskog Medijskog Servisa jasno odgovorio kako Parlamentarna skupština BiH nije provela presudu Suda u predmetu Ljubić pojedini sarajevski mediji i političari i dalje tvrde suprotno- presuda Ustavnog suda BiH je provedena. I dok su u drugim presudama Ustavnog suda BiH, kao što su one da je 9. siječanj Dan RS neustavan, kao i zakoni o šumama i poljoprivrednom zemljištu RS sarajevski politički i medijski “stručnjaci” rezolutni da se presude Ustavnog suda BiH trebaju poštovati, u predmetu Ljubić ignorira se ne samo presuda već i stav Ustavnog suda BiH da ta presuda nije provedena.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Cinici bi rekli: Komu sada vjerovati propagandnoj alatki najpoznatijeg kupca fakultetskih diploma- direktora OSA-e Osmana Mehmedagića- Avdi Avdiću, uzurpatoru Željku Komšiću, trbuhozporcu bošnjačke politike Valentinu Inzku ili jedino meritornoj instituciji- Ustavnom sudu BiH? Šalu na stranu. Za trenutak zamislimo da riječ Avde Avdića, ili Željka Komšića imaju istu težinu kao i stav Ustavnog suda BiH o presudi ove institucije. Nezamislivo, ali pravimo se da su jedni i drugi u istoj kompetentnoj ravni. Što su njihovi argumenti, a što Ustavnog suda BiH?

Podsjetimo, Ustavni sud BiH je u prosincu 2016. godine po apelaciji Bože Ljubića presudio da odredba Izbornog zakona, po kojoj se iz svake županije bira najmanje jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda Parlamenta FBiH narušava ustavno načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda jer omogućava da jedan narod drugom može izabrati izaslanike u Dom naroda Parlamenta FBiH. Najbolji primjer za to je Bosansko-podrinjska županija Goražde u kojoj prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. žive 23 Hrvata. Iako je jasno da ta 23 Hrvata ni teoretski ne mogu izabrati ni jednog zastupnika u Skupštinu Goraždanske županije, Izbornim zakonom je predviđeno da se i iz te županije bira jedan Hrvat ako je takav izabran u županijski parlament.

Halal Hrvati

Bošnjački mešatari u ovom se prepoznali mogućnost zloupotrebe, pa se tako izvjesni Edim Fejzić, u dva navrata, nakon što je, usput govoreći, kupljanim bošnjačkim glasovima, izabran u županijski parlament izjasnio kao Hrvat i, po odredbama Izbornog zakona, samoizabrao u hrvatski klub Doma naroda Federalnog parlamenta. Isti slučaj je s Anelom Šahinovićem iz Unsko sanske županije, gdje živi samo 1,5 posto Hrvata. Glas tih dvoje i još dvoje “halal” Hrvata izabranih iz većinski bošnjačkih županija, glasovima bošnjačkih birača vrijedi jedanko kao i glas primjerice izaslanika Hrvata iz Posavske županije, gdje živi 35.000 Hrvata. I ne samo to, šest bošnjačkih uljeza u hrvatskom klubu dovoljno je, prema nakaradnom i protuustavnom Izbornom zakonu, da se kompletna izvršna vlast u FBiH formira bez stranke ili stranaka za koje je glasovala apsolutna većina Hrvata. Iz ovoga je jasno zašto sarajevski političari i njihovi medijski trabanti na sve načine, uključujući i tezu kako je presuda “Ljubić” provedena opstruiraju izmjene Izbornog zakona, kojima bi se on uskladio s presudom Ustavnog suda BiH.

Ustavni sud BiH “skicirao” izmjene Izbornog zakona

Ustavni sud BiH naložio je, dakle, Parlamentarnoj skupštini BiH da u roku od 6 mjeseci, izmjeni Izborni zakon i to, kako se može pročitati u obrazloženju presude, na način da se osigura što “potpunije predstavljanje konstitutivnih naroda”, kako u Domu naroda Parlamenta FBiH, tako i na “svim drugim administrativno-političkim razinama”, a to, neizravno, znači i u Predsjedništvu BiH. Kako Parlamentarna skupština BiH nije izvršila nalog Ustavnog suda BiH, što je, by the way, kazneno dijelo, Ustavni sud BiH je izbrisao protuustavne odredbe Izbornog zakona kojima se precizno definira broj izaslanika svakog konstitutivnog naroda iz svake od deset županija koji se biraju u Dom naroda Parlamenta FBiH.

Umjesto ovih odredbi Izbornog zakona koje je Ustavni sud BiH izbrisao, jer su u suprotnosti s Ustavom BiH, Parlamentarna skupština BiH treba usvojiti nove u skladu s obrazloženjem presude u predmetu “Ljubić”.

Brisanje nije provedba

Samozvani sarajevski ustavnopravni eksperti tvrde kako je samim činom “brisanja” presuda Ustavnog suda BiH provedena, unatoč tome što Ustavni sud BiH tvrdi suprotno. Ovo bi možda i “držalo vodu” da Ustavni sud BiH u obrazloženju presude nije jasno skicirao kakve izmjene Izbornog zakona BiH Parlament BiH treba usvojiti da bi se njegova odluka smatrala provedenom i Izborni zakon doveo u sklad s Ustavom BiH. U najkraćem Ustavni sud BiH traže da se osigura da izaslanici u Federalni dom naroda i dužnosnici u svim drugim administrativno-političkim razinama budu izabrani “od onih koje predstavljaju i čije interese zastupaju”, a to znači izaslanici u hrvatski klub od strane Hrvata, izaslanici u bošnjački klub od strane Bošnjaka i izaslanici u srpski klub od strane Srba.

Majorizacija Hrvata dokaz da presuda Ljubić nije provedena

Drugim riječima, sve dok Bošnjaci biraju izaslanike u hrvatski klub Doma naroda Parlamenta FBiH i hrvatskog člana Predsjedništva BiH presuda Ustavnog suda BiH ne može se smatrati provedenom, bez obzira na obmane sarajevskih propagandista. A tko treba provesti presudu Ustavnog suda BiH i izmijeniti Izborni zakon BiH, na način da on bude usklađen s onim što stoji u obrazloženju presude? I tu je Ustavni sud BiH jasan- Parlamentarna skupština BiH. Jedino ona može donositi, dopunjavati i mijenjati zakone BiH, a ne nikako tehničko tijelo za provedbu izbora- SIP.

Istina je da je Središnje izborno povjerenstvo BiH nakon prošlih općih izbora donijelo naputak o popuni Dom naroda Parlamenta FBiH na temelju odredbe 10. 12 Izbornog zakona BiH u kojoj stoji:

“Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz zakonodavnog organa svakog kantona je proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Središnje izborno povjerenstvo BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog organa svakog kantona”.

SIP dezavuirao presudu Ustavnog suda BiH

SIP je, međutim, u tom naputku odredio da se iz svake županije bira jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda, što je u suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH, koji je upravo takvu odredbu izbrisao iz Izbornog zakona BiH. Dakle, ako SIP i može naći zakonsko utemeljenje da i za sljedeće izbore može propisati broj izaslanika svakog konstitutivnog naroda iz svake županije koji se bira u Federalni dom naroda, onda naputak koji eventualno donese ne može biti u suprotnosti, već mora biti u skladu s presudom Ustavnog suda BiH.

Podsjetimo SIP je pod pritiskom stranaca 2019. donio akt, koji je očigledno u suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH, uz obrazloženje kako je to privremeni, provedbeni akti. Cilj zapadnih diplomata je bio da se Federalni dom naroda konstituira, unatoč tome što Izborni zakon BiH nije izmijenjen prema presudi Ustavnog suda BiH, kako ne bi došlo do paralize vlasti, što govore koliko stranci drže do vladavine prava, na kojoj stalno, deklarativno, insistiraju, i da su naše tobož neovisne institucije zapravo u neokolonijalnom odnosu.

-To je bio presedan, no to ne može biti pravilo postupanja, da Središnje povjerenstvo nakon svakih izbora, preuzima ovlasti Parlamenta i samovoljno definira ono što je u, kako je to i Ustavni sud BiH odredio, nadležnost Parlamenta BiH, jer je od Parlamenta zatraženo da izmjeni Izborni zakon, a ne od SIP-a, kaže jedan od pravnih stručnjaka kojeg smo konsultirali.

HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo