Okorjeli antivakseri jugoslavenstva

Proslavljeni košarkaš Dino Rađa dao je intervju srpskom „Nedeljniku“. Između ostaloga rekao je: “Zaboli me više ku**c za rat. Za četnike i ustaše, za antivaksere i sve ljude ograničene pameti koji nam ne dopuštaju da živimo normalno, zaboli me tko je prvi počeo, tko je više pogriješio. Odbijam sudjelovati u tim pričama koje su samo hrana za idiote koji nemaju druge sreće nego mrziti se. Da mi je da vidim da puste ljude da normalno žive“. “Uvjeren sam da se Jugoslavija nije raspala, da bi bila vječni prvak Europe“ (u košarci). 

Njega „zaboli ku**c za rat“. Bez obzira na 15.840 poginulih branitelja čija su imena uklesana na kenotafu (prazan grob) Zavjetne crkve Sveta Mati Slobode i njihovih obitelji; bez obzira na nestale u ratu i njihove obitelji; bez obzira na branitelje koji i zbog takvih intervjua dižu ruku na sebe; bez obzira na one koji su izgubili sve i bili su prisiljeni napustiti svoja ognjišta; bez obzira na mnoge od nas koji smatramo da je Domovinski rat bio obrambeni i da je temelj države koju danas imamo. 

Njega „zaboli ku**c za četnike i ustaše“ bez obzira što su se (u takvoj nakaradnoj zloporabi riječi i pojmova) jedni borili za Veliku Srbiju i ’etnički čistili’ sve što bi zauzeli, dok su se drugi borili da obrane hrvatsku državu i svima omoguće opstanak ili povratak na napuštena ognjišta. Njega „zaboli ku**c za antivaksere bez obzira na to odbijaju li ili odgađaju cijepljenje zato što procjenjuju da je to najbolje za njih i njihove bližnje te postupaju po savjesti. I za „sve ljude ograničene pameti koji nam ne dopuštaju da živimo normalno“, odnosno za sve nas koji još uvijek nismo izgubili zdrav razum i povijesno pamćenje i ne prihvaćamo nenormalno kao normalno.     

Njega „zaboli ku**c za to „tko je prvi počeo, tko je više pogriješio“ i odbija „sudjelovati u tim pričama koje su samo hrana za idiote koji nemaju druge sreće nego mrziti se“. Nema više spomena; nema više žrtava; nema više sjećanja; nema više agresora; nema više krivnje; nema više odgovornosti; živi novo „bratstvo i jedinstvo“; „Fratelli tuti“; „Ko nas bre zavadi“; „Pustimo prošlost, okrenimo se budućnosti“; izbacimo iz rječnika riječi domovina, identitet, baština, dragovoljac, itd.; „Dolje klerofašizam“, „Živio drug Tito“; „Smrt fašizmu – sloboda narodu“. On odbija „sudjelovati u tim pričama koje su samo hrana za (nas) idiote koji nemaju druge sreće nego mrziti se“.

Nije potrebno dubinski analizirati Rađine izjave, one su jasne. Nije potrebno ni dubinski analizirati njihove političke poruke, i one su jasne, a sažete su u posljednjoj citiranoj rečenici, iako umotane u sportskom pakiranju: “Uvjeren sam da se Jugoslavija nije raspala, da bi bila vječni prvak Europe“. Dino Rađa bio je pjesnik na parketu, a izvan parketa postao je „neograničeno pametan“ čovjek koji se ne hrani „mržnjom“ kao mi „idioti“ „ograničene pameti“ koji mu „ne dopuštamo da živi normalno“, onako kao što je živio do 1990. Tko mu išta „ne dopušta“, ostavimo postrani. No, treba ga razumjeti. Nije lako živjeti u jednog državi, a afektivno živjeti za drugu, koja k tomu više i ne postoji. 

Virus neumrlog jugoslavenstva, po svemu sudeći, nadživjet će i COVID-19. Okorjeli antivakseri jugoslavenstva, koji ignoriraju sve relevantne činjenice i spoznaje, hrane se i tri desetljeća poslije raspada „pričama koje su samo hrana za idiote koji nemaju druge sreće nego mrziti“ sve nas ostale.

M.O./Hrvatsko nebo