Hrvatsko-ruski rječnik Artura Bagdasarova

Ime prof. dr. Artura Bagdasarova dobro je poznato hrvatskoj kulturnoj i znanstvenoj javnosti, posebice zbog toga što je tijekom posljednjih tridesetak godina obrazloženo i uporno branio status hrvatskoga kao standardnoga jezika Republike Hrvatske i nacionalnoga jezika Hrvata. Za afirmaciju kroatistike u Rusiji i Hrvatskoj dobio je za 2009. godinu nagradu INA-e koja mu je uručena u Zagrebu 2010. godine. Stručne, znanstvene i publicističke radove objavljuje u hrvatskim i ruskim jezikoslovnim časopisima, tjednicima, zbornicima. Autor je dvadesetak knjiga i mnoštva radova iz područja kroatistike i armenske kulturne baštine. Često svoje priloge objavljuje i na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća.

U Moskvi je pred sam početak 2022. godine izišlo njegovo novo izdanje Hrvatsko-ruskoga rječnika. Recenzenti su dvojezičnika poznati hrvatski slavisti dr. sc. Dubravka Sesar i prof. dr. sc. Josip Užarević, red. prof. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rječnik se sastoji od proslova (str. 6–7) i ustroja rječnika (10) na ruskom i hrvatskom, kratica (11), hrvatske abecede (13) te hrvatsko-ruskoga rječnika A–Ž (14–649). Na kraju rječnika, u dodatcima, naveden je kratak popis zemljopisnih imena (663–676), najčešćih kratica hrvatskoga jezika (650–662), kratka hrvatska gramatika na ruskom jeziku (677–713), tablica sprezanja pojedinih glagola (714–718) i popis literature (719).

Rječnik na 720 stranica obuhvaća više od 35 tisuća riječi i sveza riječi iz svih područja života, a za odabir građe poslužila je bibliografija (prijevodni, jednojezični, enciklopedijski, posebni rječnici i priručnici, gramatički opisi hrvatskoga jezika i dr.) koja se navodi na koncu dvojezičnika te hrvatska suvremena periodika.

U rječniku je predstavljen leksik suvremenoga hrvatskoga jezika, uključeni su najrašireniji nazivi različitih znanstvenih područja, a također i dijalektni, zastarjeli, razgovorni, žargonski leksik. Primjerice, osim neutralnih standardnih riječi u Rječniku korisnik može naći dijalektne, većinom općepoznate riječi iz čakavštine i kajkavštine: armaron, borša, pirun, pjat, pržun, tancati, žmul(j) i dr.; cajger, beteg, fijolica, norac, oblok, pajcek i dr.

Iza natuknice slijede nužni gramatički podatci, a onda ruske prijevodne istovrijednice te mnoge sveze riječi, broj­ni frazemi (iza znaka ◊ (romb)) i njihovi ruski prijevodi. Primjerice:

vod||a ж вода

bunarska ~ колодезная вода

hladna ~ холодная вода

krštena ~ крещенская вода

morska ~ морская вода

pitka ~ питьевая вода

slatka ~ пресная вода

tekuća ~ проточная вода

vruća ~ горячая вода

◊ čuvati kao malo ~e na dlanu беречь как зеницу ока

otkrivati toplu ~u изобретать велосипед

puno je ~e proteklo много воды утекло

rasti kao iz ~e расти не по дням, а по часам

U ruskom dijelu rječnika uz pojedine riječi navode se objasnidbe  koje sadržavaju podatke iz povijesti, kulture, vjere, tradicije i načina života Hrvata pa i drugih naroda. Primjerice:

misal м миссал (богослужебная книга католической церкви, содержащая в себе чинопоследования мессы)

Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483. Миссал по закону римского двора,1483 г. (первая хорватская печатная книга на глаголице)

Izbor leksika proveden je prema razlozima koji izlaze iz sadašnje lingvokulturne dvojezične situacije i neuvrštenosti pojedinih skupina riječi u prijašnjim dvojezičnicima.

Rječnik je namijenjen širokomu krugu korisnika – prevoditeljima, filolozima, profesorima, studentima slavistike, ali i osobama koje zanima hrvatski jezik ili ga rabe u svojoj profesionalnoj djelatnosti.

hkv/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo