D. Pejčinović: Brčko distrikt BiH – novo krizno žarište?

Federativna BiH najbolje je rješenje za sva tri naroda

„Kad bi Dodik referendumom o odcjepljenju srušio dejtonski sporazum, Republika Srpska odmah bi morala nestati, i zato bih vojno prekinuo koridor kod Brčkog“. (Stjepan Mesić, predsjednik RH, na kraju mandata)

U razgovoru s novinarkom CNN-a Christianom Amanpour istaknuti muslimanski političar Haris Silajdžić osvrnuo se prije nekoliko dana na sadašnju krizu u Bosni i Hercegovini, te optužio velikosrpsku politiku i Milorada Dodika da žele podijeliti državu. „Predlažem EUFOR-u ili NATO-u da u Brčko i uz rijeku Drinu pošalju vojsku jer odatle su dolazili tenkovi i vojska u prošlom ratu. Trebamo silu koja će prevenirati, a ne liječiti“, rekao je Silajdžić. Slično razmišlja i Hamza Karčić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu. U članku koji je objavio ugledni časopis Foreign Policy prof. Karčić procjenjuje da bi „tri do pet tisuća vojnika NATO-a bilo dostatno“ za pacifikaciju BiH. Smješteni bi bili u Sarajevu, koristili zračnu luku u Tuzli, a razmjestio bi ih i u Brčko . „Razmještaj NATO snaga u Brčko poslao bi jasan signal da secesija nije opcija“, smatra Karčić. (Jutarnji list, 17.11.2021.) Vrijedi istaknuti da i bivši britanski ministar vanjskih poslova William Hague također smatra „da je situacija u BiH ozbiljna, pa NATO snage treba rasporediti u Brčko i aerodrom u Tuzli“. Zanimljiva podudarnost! Tko je od koga prepisivao?

Najvažniju izjavu vezanu za Brčko dao je do sada rijetko spominjani američki diplomat Clint Williamson, čelnik međunarodnog arbitražnog tribunala zaduženog za status brčanskog distrikta, koji je nedavno posjetio BiH i „podsjetio sugovornike na moju stalnu obvezu da procjenjujem koliko sve strane poštuju odredbe konačne (arbitražne) odluke o statusu Brčkog, kao i na obvezu Arbitražnog tribunala da postupi na odgovarajući način u slučaju ozbiljnog nepoštivanja odredbi te odluke“, izjavio je Williamson… (v. članak „Nastavak krize u BiH“, hkv, 14.11.) „Tribunal kojemu predsjeda Williamson ima ovlasti donijeti novu odluku o statusu Brčkog te ga, primjerice, može pripojiti nekom od dva entiteta.“ Koliko je ova prikrivena prijetnja uistinu opasna za srpske interese?

Stanje na terenu

Administrativni status brčanskog distrikta zaista je od vitalnog značenja za srpski entitet, budući da taj prostor odvaja zapadni dio RS-a od istočnog. Da bi taj problem riješili Srbi su na početku rata proveli opsežno etničko čišćenje, koje nije u potpunosti uspjelo. Zbog toga je nakon potpisivanja mirovnog sporazuma u Brčko doseljeno više tisuća Srba iz drugih dijelova BiH, pa tako danas Srbi imaju tanku većinu u samom gradu. Prema popisu iz 2013. godine, u distriktu živi 35.000 Muslimana-Bošnjaka, 29.000 Srba i 17.000 Hrvata. Važan je i prostorni razmještaj konstitutivnih naroda, koji ide na ruku Srbima. Golema većina Srba (90%) živi u sjevernom dijelu distrikta, na poznatom posavskom koridoru. S druge strane, Muslimani su raspolovljeni – pola ih živi u gradu, a ostatak u naseljima južno od Brčkog. Što se tiče Hrvata, u gradu ih ima samo 1500; većina Hrvata živi u dvije skupine naselja, južno i jugozapadno od grada. (v. kartu na statistika.ba)

Sve skupa uzevši, etnička struktura distrikta vrlo je složena, a svaki narod ima svoje interese – Srbi žele posavski koridor, Muslimani izlaz na Savu, a Hrvati se nalaze u „klinču“ između dva jaka protivnika pa ni sami ne znaju što žele. Zapadnim državama najviše odgovara sadašnje stanje „zamrznutog sukoba“, i mogućnost stalnog ucjenjivanja uključenih strana (slično kao kod Rusa u Gorskom Karabahu!) No, vratimo se sada na već spomenutu prijetnju američkog arbitra!

Što bi bilo kad bi bilo?

Pretpostavimo da međunarodna zajednica, to jest Amerikanci, odluči kazniti srpske secesioniste prepuštanjem brčanskog distrikta Federaciji. Jasno je da bosanski Srbi takvu odluku nikada ne bi prihvatili, a čak i kad bi stranci pronašli nekog srpskog Komšića, dotični bi se vjerojatno proveo kao Đinđić. Ali, što je s federalnim „partnerima“, Hrvatima i Muslimanima? Kako bi oni podijelili „plijen“? Hrvati bi vjerojatno, pozivajući se na etničku strukturu i zemljopisni položaj Brčkog, zahtijevali priključenje čitavog distrikta Posavskoj županiji. Nasuprot tome, Muslimani bi „bezpridržajno“ tražili uključivanje Brčkog u Tuzlanski kanton. U takvoj pat-poziciji najdemokratskije rješenje bilo bi provođenje referenduma, u kojem bi Hrvati i Srbi glasovali za priključenje Posavskoj županiji, a Muslimani-Bošnjaci, naravno, za Tuzlu. (Gledajući popis stanovništva Muslimani bi na referendumu sigurno izgubili!) Ako se dvije strane ne bi uspjele dogovoriti o podjeli Brčkog, priključenju nekoj županiji ili referendumu, preostalo bi još jedno „salomonsko“ rješenje – uspostava nove, jedanaeste županije u Federaciji, u kojoj bi sva tri naroda bila suverena, ravnopravna, konstitutivna, zbratimljena … Dakle, stanje u brčanskoj županiji/kantonu bilo bi posve nalik sadašnjoj raspodjeli vlasti u distriktu, s tom razlikom što bi međunarodni arbitri izgubili posao!

NATO u Brčkom

Raspoređivanje vojnika NATO-a samo u Brčkom nije dovoljno za ostvarivanje (maglovitih) ciljeva zapadnih intervencionista. Za potpunu blokadu Republike Srpske potrebni su vojnici na Drini, Uni i Savi, a vjerojatno i na granicama između entiteta u BiH, i to uz pretpostavku da će Srbi pasivno promatrati stranu okupaciju. Za učinkovitu blokadu Banja Luke trebalo bi svakako uključiti i Hrvate, koji, sudeći po dosadašnjim iskustvima, od toga ne bi imali nikakve koristi. Što ako umjesto Milorada Dodika i njegove stranke (SNSD) Zapad dovede na vlast oporbu, koja se otvoreno zalaže za dogovor s Muslimanima na račun Hrvata?! Mnogi zaboravljaju da izvorište hrvatskih problema više nije u Banja Luci nego u Sarajevu. Dok se kvalitetno ne riješi pitanje statusa Hrvata u Federaciji, a to je moguće jedino uspostavom trećeg entiteta, svaki potez Hrvata u smjeru sukoba sa Srbima bio bi krajnje neodgovoran, da ne kažemo glup; od takve politike korist bi imali samo muslimanski ekstremisti u Sarajevu. Ako Zapad doista želi smirivanje stanja u BiH, obnova Herceg-Bosne tome bi najviše pridonijela. Raspuštanje Federacije pozitivno bi utjecalo i na Srbe, koji više ne bi morali strahovati od muslimanskog unitarizma, pa bi se priklonili zajedničkoj državi. Ukratko, federativna BiH najbolje je rješenje za sva tri naroda!

Dinko Pejčinović/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo