Džambas: Kakvo oružje FBiH proizvodi i kome ga prodaje?

Puške, dronovi i ostali proizvodi namjenske industrije – ovih dana čujemo izjave pojedinih bošnjačkih političara o stupnju opremljenosti vojske, kao i mogućnostima naoružavanja u slučaju sukoba, a sve navedeno, osim što je unijelo određeni nemir u ionako krhke odnose u BiH, postavilo je i pitanje stvarnog stanja u toj vrsti industrije, piše Večernji list BiH. Koliko oružja i koje vrste proizvodi Federacija te kome ga prodaje i gdje ga izvozi – pitanje je koje je ovih dana Vladi Federacije BiH uputila Zdenka Džambas, izaslanica u Klubu Hrvata u federalnom Domu naroda, a koja je u razgovoru za Večernji list obrazložila razloge podnošenja inicijative, istaknuvši kako je zabrinjavaju izjave koje čuje u posljednje vrijeme.

– Zabrinjava me ova politička situacija u kojoj se nalazimo i izjave političara koji kažu da imamo 200 tenkova, svoju pušku, dronove. Meni to nije bilo jasno. Ja sam iz Novog Travnika, gdje je namjenska industrija od početka, grad je formiran kako bi se napravila vojna industrija. Odrastala sam s tvornicom, znala o svim vrstama naoružanja koje smo radili. Svi smo mi to znali, međutim, od rata pa naovamo, kako je krenula namjenska proizvodnja, mi građani više ne znamo ništa – naglasila je Džambas.

Postavljena pitanja

Ističe kako građani jednostavno ne znaju što to mi proizvodimo, a kada čuju što sve imamo, onda se postavlja pitanje gdje se to proizvodi. Zbog toga želi odgovor na pitanje koje su to tvornice u Federaciji koje se bave namjenskom industrijom te što sve proizvode, za koje namjene i kome se to prodaje.

– U međuvremenu sam doznala kako veliki broj privatnih poduzeća također sudjeluje u namjenskoj proizvodnji. Kome oni to izvoze, kome prodaju? Kamo to odlazi? Što radimo – upitala je Džambas. Podsjetila je na stanje s drugim tipovima izvješća koja dolaze na Dom naroda te kaže kako je u tim slučajevima pred izaslanicima cjelokupna informacija, počevši od onih financijskih.

– Ali o namjenskoj proizvodnji čiji smo većinski vlasnici nemamo nikakve informacije kao izaslanici. Dakle, ako političari mogu iznositi tvrdnje u javnosti, onda smatram da i mi izaslanici moramo imati potpune informacije što se događa s tom vrstom proizvodnje – naglasila je Džambas. Zbog svega navedenoga traži da Vlada Federacije BiH dostavi informacije o svim poduzećima namjenske industrije čiji je većinski vlasnik za posljednje obračunsko razdoblje te da se uz pomoć resornoga federalnoga ministra dostave i podaci o pouzećima koja se bave namjenskom industrijom, a u privatnom su vlasništvu. Kaže kako Vlada Federacije BiH postavlja nadzorne odbore, kao i uprave poduzeća namjenske proizvodnje čiji je većinski vlasnik te, temeljem toga, ima informacije o vrsti proizvodnje, količini, prodaji i izvozu proizvedenoga, kao i financijske dokumente te ostale podatke o poslovanju navedenih poduzeća. Na pitanje očekuje li hoće li dobiti tražene podatke, Džambas je naglasila kako je to vrlo teško, a podsjetila je kako je prošli put uputila pitanje, a već je prošlo 30 izaslaničkih dana za odgovor – što je s Južnom interkonekcijom, odnosno plinovodom koji je trebao ići od Hrvatske do Novog Travnika.

– Negdje sam čitala da to može biti politički problem, da se nekome ne sviđa da se povežemo s Južnom interkonekcijom, pa nisam dobila odgovor te sam ponovila pitanje – dodala je ona.

U slučaju pitanja oko namjenske industrije, ako do sljedeće sjednice ne dobije odgovor, potvrdila je kako će putem Kluba Hrvata tražiti uvrštavanje točke dnevnog reda o stanju u toj vrsti industrije. Inače, u kontekstu političkoga ozračja u Domu naroda kaže kako je problem u tome domu česti nedostatak kvoruma; potrebno je 30 od 58 ruku, dok često na sjednici bude 36 do 38 izaslanika, a čak se i taj broj smanji.

Neizvjesne sjednice

– Neke točke jednostavno ne možete staviti na glasovanje. Zašto ne dolaze ti ljudi. Većina iz Kluba Hrvata je tu. U drugim klubovima je to problem. Ne znam zašto ne dolaze – upozorila je Džambas, kazavši kako se zbog cjelokupne situacije stvara nervoza jer se ne zna hoće li neki zakon proći ili ne.

Kada je riječ o ukupnim odnosima u zakonodavnim tijelima vlasti, Džambas je uputila na situaciju u kojoj se više ne zna tko je većina i tko vlada u Zastupničkom i Domu naroda, a u konkretnom slučaju – u Domu naroda, upozorava kako je iznimno teško doći do 30 ruku potrebnih za prolazak određenog zakonskog rješenja koje dolazi iz Vlade Federacije BiH.