Trenutak na javnoj televiziji iznenadio Njemačku, šefica Zelenih ostala je zabezeknuta

Jedno u ovom važnom poslijeizbornom razgovoru nije spominjano: novi izbori. No ni ta opcija, nije u potpunosti isključena

Tradicionalni krug razgovora nakon izbora na javnoj televiziji ARD unio je malo jasnoće u kaos koji je prouzročio ishod izbora

Trenutak o kojem će možda raspravljati studenti politologije u godinama koji slijede dogodio se negdje na sredini tradicionalne rasprave predsjednika parlamentarnih stranaka u izbornoj večeri. Tada je predsjednik Liberalno-demokratske stranke (FDP) Christian Lindner pomalo začuđenoj predsjednici Zelenih Annaleni Baerbock ponudio razgovore oko buduće koalicije. „Vremena u kojima veći partner na razgovore poziva manje su pod novim okolnostima stvar prošlosti”, rekao je Lindner. Baerbock je, s malom zadrškom, pristala na te pregovore.

To znači da će manje stranke FDP i Zeleni sami uvjetovati u koju vladu će ući: u vladu na čelu sa SPD-om, koji je u trenutku održavanja ove emisije bio u prednosti ili s Unijom CDU/CSU. Za nova pravila političkog bon-tona se zalaže i demokršćanski kandidat za kancelara Armin Laschet. On je protiv svih dosadašnjih pravila po kojima stranka koja je osvojila najviše glasova sastavlja buduću vladu. Po njemu vladu sastavlja ona stranka koja uspije oko sebe okupiti parlamentarnu većinu, piše Deutsche Welle.

Do sinoćnjih izbora su liberali otvoreno simpatizirali s koalicijom u kojoj će se nalaziti Unija. No s obzirom na to da su Zeleni i liberali izašli ojačani iz izbora, vrijeme je da se prvo manji dogovore s kim bi mogli koalirati. Lascheta ne smeta ne samo činjenica da Unija najvjerojatnije neće raspolagati najvećim zastupničkim klubom u Bundestagu nego i činjenica da su pod njegovim vodstvom demokršćani izgubili osam posto u usporedbi s posljednjim izborima i ostvarili najslabiji poslijeratni rezultat u nekim saveznim pokrajinama.

U jednom trenutku je kancelarski kandidat socijaldemokrata Olaf Scholz, koji je i ovaj put nastupio državnički i pobjednički unatoč činjenici da možda neće postati kancelar, Laschetu dao do znanja kako bi „iz poštovanja prema biračima” sastavljanje vlade trebalo prepustiti strankama koje su na izborima ostvarile dobitke. A to su SPD, FDP i Zeleni.

Rast SPD-a najavljuje skretanje ulijevo za Njemačku i pokazuje izvanredan povratak stranke koja je u samo tri mjeseca vratila oko 10 bodova podrške i poboljšala svoj rezultat od 20,5 posto na nacionalnim izborima 2017. godine.

63-godišnji Scholz postao bi četvrti poslijeratni kancelar SPD-a nakon Willyja Brandta, Helmuta Schmidta i Gerharda Schroedera. Ministar je financija u Merkelinom kabinetu i bivši gradonačelnik Hamburga.

Scholzov konzervativni rival Armin Laschet signalizirao je da njegov blok još nije spreman priznati poraz, iako su njegove pristaše bile tiše.

“Kancelara nije uvijek postavila prvoplasirana stranka”, rekao je Laschet (60) na okruglom stolu.

“Želim vladu u kojoj su uključeni svi partneri, gdje su svi vidljivi, a ne onu u kojoj će samo kancelar zasjati”, rekao je u prvom pokušaju pridobivanja manjih stranaka.

Schmidt je vladao krajem 1970-ih i početkom 1980-ih u koaliciji s FDP-om iako su njegovi socijaldemokrati imali manje zastupničkih mjesta od konzervativnog bloka.