Stjepan Babić: In memoriam

Ujutro 27. kolovoza 2021. umro je akademik Stjepan Babić. Rođen je 29.11.1925. u Oriovcu, blizu Slavonskoga Broda, gdje je pohađao osnovnu školu, a zatim se školovao u Brodu, Osijeku i Zagrebu gdje je i maturirao. Nekoliko godina radi kao službenik, a zatim se upisuje na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Nakon diplome ostaje na Fakultetu kao asistent, a potom napreduje u zvanju, sve do naslova redovitoga profesora 1975. Objavljuje niz radova u jezikoslovnom polju, javlja se u raznim časopisima, urednik je “Jezika”, a od 1970. glavni urednik.

U previranjima svršetkom šezdesetih i početkom sedamdesetih među onima je koji se zalažu za posebnost hrvatskoga jezika, autor je, uz suradnike, Hrvatskoga pravopisa koji vlasti zabranjuju, ali se knjiga pojavljuje u Londonu. Nova izdanja bit će objavljena tek u slobodnoj, samostalnoj hrvatskoj državi, kao i Hrvatska gramatika. Polovicom osamdesetih Stjepan Babić suprotstavlja se pokušajima mijenjanja jezične odredbe u Ustavu SRH o hrvatskom književnom jeziku. Početkom devedesetih postaje redovitim članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti..

Premda se ime Stjepana Babića u široj javnosti pretežito veže uz pravopis, njegovo je djelovanje u jezikoslovlju daleko opsežnije, a kruna njegova rada svakako je Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku, jedno od kapitalnih djela hrvatskoga jezikoslovlja.

Akademik Babić bio je i član Društva hrvatskih književnika.

Od 1993. do 1997. Stjepan Babić je bio zastupnik u Županijskom domu Hrvatskoga sabora. Nositelj je brojnih odličja i dobitnik niza nagrada.

hkv/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo