Udruga SHSK U BiH: Priopćenje povodom Dana sjećanja 23.8.2021.
Vrijeme:3 min, 54 sec
23.kolovoza 2021.
Povodom Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, Središte Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u Bosni i Hercegovini organiziralo je niz događanja s ciljem buđenja svijesti i doprinosa istini, te kulturom sjećanja odalo počast svim žrtvama čiji su životi, zbog izopačenih totalitarnih ideologija nacional-socijalizma, fašizma i komunizma te njihovih sumanutih ciljeva, naprasno prekinuti. Sve tri zločinačke ideologije su krajnjom apsolutističkim vladavinom, nasilnim održavanjem na vlasti i brutalnim odnosom spram neistomišljenika kršile temeljna ljudska prava i slobode.
U Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače 11.kolovoza 2021. održano je predstavljanje znanstvenog rada dr. sc. Hrvoja Mandića, povjesničara koji je čitavo desetljeće posvetio istraživanju o Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji u Drugom svjetskom ratu i poraću. Knjiga je pobudila zanimanje javnosti a donijela je niz do sada neotkrivenih činjenica. Sporovi o tome koliko je hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću nastradala i tko je glavni krivac za sve te događaje mogu se voditi samo dok se ne objavi znanstveno djelo, poput ovoga. Kada je ono izašlo jednostavno su sporovi i polemike utihnuli jer je to sve do sada bilo na nekakvoj medijskoj, obavještajnoj razini, ali bez znanstvene činjenice, a upravo nam znanost daje odgovore na mnoga pitanja i najviše nas približava istini za kojom svi tragamo i kojoj težimo.
Na obali rijeke Neretve 18.kolovoza 2021. držana je memento književna večer na kojoj je dodijeljena nagrada najuspješnijem radu na temu natječaja Istinom do pomirbe, koji je bio raspisan tijekom srpnja ove godine i na koji je pristigao veliki broj radova. Nagrada je dodijeljena pjesniku Anti Nadomiru Tadiću Šutri za pjesmu Kočije mučenika. Poznato je da je o jedno od mjesta na kojem su se vršili masovne likvidacije poražene hrvatske vojske i civila koji su bili u zarobljeništvu od veljače 1945. pa do kraja 1946. Simboličnim obilježavanjem odana je počast za sve žrtve za koje se ne zna gdje im kosti leže te je upućen apel da se označe sva mjesta stradanja i grobišta, i to sve pećine, jame, zatrpani tenkovski rovovi, rudnici, i sva druga grobišta, kao što je u Hercegovini Radimlja kod Stoca, Bišina kod Nevesinja gdje je poznato da je riječ o desecima tisuća žrtava što se lako može utvrditi otkopavanjem i pravljenjem dostojanstvenijeg grobišta.
Članovi Središta HSK za istraživanje posljedica totalitarizama također su podržali i pomogli organiziranje svete mise i komemoracije na Groblju mira na Bilima, župa Goranci. Značaj ovog spomen mjesta je ogroman. Tišina i slika koju daju podignuti bijeli križevi žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća budi svijest o stvarnom broju žrtava koje su likvidirane na koncu i nakon Drugog svjetskog rata. Svaki križ s imenom, prezimenom, imenom oca, godinom rođenja i godinom smrti, odnosno godinom nestanka, prkose svim onim neistinama koje su plasirane u totalitarnom komunističkom režimu i svim prešućenim zločinima. Zanijekati zločin jednako je kao i počiniti ga.
Poštujući Rezolucije Vijeća Europe i to Rezoluciji 1096 o „Mjerama za uklanjanje naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih režima“ Rezoluciji 1481 o „Neophodnosti međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima“, te Rezoluciji o „Europskoj savjesti i totalitarizmu“, Parlamentarna skupština Vijeća Europe, pa tako i čitav moderni svijet odlučno su osudila teška kršenja ljudskih prava i zločine počinjene u ime totalitarnih režimima, te izrazila suosjećanje, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina, jer žrtve koje su još žive, ili obitelji stradalih žrtava zaslužuju suosjećanje, razumjevanije i priznanje njihovih patnji.
Dostojno i civilizirano obilježavanje ovog dana je najmanja satisfakcija koja se mogla učiniti, te na ovaj način Europski parlament, pa tako i Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina, potiču na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja naše prošlosti kako bi slijedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih ljudskih i nacionalnih prava.
Bez obzira što ne postoji opće nacionalno, niti međunacionalno, suglasje o prošlosti, kao što uostalom ne postoji niti o sadašnjosti ili budućnosti, odnos prema žrtvi je opće civilizacijska stečevina iz koje proizlaze i određena javne, znanstvene pa i političke ocjene. Upravo zbog tih opće civilizacijskih vrijednosti, ali i budućnosti, dužni smo sačiniti poimenične popise žrtava totalitarnih sustava, stvarajući tako preduvjet za vračanje osobnog digniteta žrtvi i ostvarivanja zajamčenog prava na dostojanstven pokop, odnosno na „posljednji počinak“.
Osloboditi kulturu sjećanja od ukorijenjena straha, osloboditi istinu od okova režirane partijske povijesti i napokon demontirati naslijeđe totalitarizma, te otvoriti arhive i omogućiti povjesničarima pristup svim izvorima, kako bi njihovi rezultati ostavili za sobom odgovorne znanstvene prosudbe koje će u budućnosti biti uvrštene u obrazovni sustav, trebale bi biti prioritet svakog, pa tako i ovoga, demokratskog društva.
Predsjednica Središta
Anita Martinac, dip. iur.
Hrvatsko nebo
