Večernji list: Plan za spašavanje Banovine s 15 milijardi kuna do 2029.

Sredstva za Banovinu

Kako bi se zaustavio i preokrenuo negativan prirodni prirast, zaustavilo iseljavanje i potaknulo doseljavanje u područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom do 2029. uložit će se 15 milijardi kuna, navodi se programu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, piše u petak Večernji list.

Riječ je o Programu društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko- moslavačke županije pogođenih potresom kojim se predviđa ulaganje od 15 milijardi kuna do 2029., a kratkoročno, do kraja 2023., 3,1 milijarde kuna i to u obnovu i sanaciju od potresa. U projekte koji su već u realizaciji iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. uložiti će se dodatnih 994,72 milijuna kuna. Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenom području Banovini će donijeti 196 milijuna kuna dok je odlukama Vlade donesenim nakon potresa tom kraju namijenjeno još 500 milijuna kuna.

U Programu se navodi da je procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene nizom potresa u RH iznosi 41,6 milijardi kuna, od čega se više od 90 posto odnosi na SMŽ – 37,5 milijardi kuna.

Ističe se da osim gradova Siska i Kutine, prema kriteriju vrijednosti indeksa razvijenosti, sve ostale jedinice lokalne samouprave kao i čitava županija pripadaju kategoriji potpomognutih područja.

Prema posljednjoj procjeni broja stanovništva Državnog zavoda za statistiku, SMŽ je 2019. imala 144.599 stanovnika i prosječnu gustoću naseljenosti od 32,37 stanovnika na četvorni kilometar, što je čini trećom najrjeđe naseljenom županijom, dok je po površini treća po veličini županija u Hrvatskoj. Prema procjeni DZS-a, stanovništvo županije se u 2019. smanjilo za 8,95 posto u odnosu na 2015., a autori Programa pojašnjavaju da SMŽ pripada najgorem, egzodusnom tipu prostora – izumirućem.

U Programu su predložena prioritetna područja budućeg razvoja županije, a kao posebni ciljevi navode se povećanje produktivnosti i zaposlenosti te demografska revitalizacija. Oni bi trebali kao ishode imati porast broja poduzetnika, obrtnika i OPG-ova, povećanje dohotka stanovništva, porast prirodnog prirasta i doseljavanje. Uz to bi se povećao broj grla stoke i nasada u voćarstvu, povećala bi se ulaganja u turizam…

Strateški smjer Otklanjanje i ublažavanje posljedica uzrokovanih potresom kao posebne ciljeve ima obnovu stambenih i gospodarskih objekata te infrastrukture. A kao jedan od njegovih ishoda navodi se i gradnja novih stambenih i poslovnih objekata.

Prijedlog Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom trenutačno je u javnom savjetovanju, piše Večernji list.

hkv/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo