Biden i Merkel sastali se u Bijeloj kući

Američki predsjednik Joe Biden i njemačka kancelarka Angela Merkel sastali su se večeras u Bijeloj kući na razgovorima kojima je cilj obnova transatlantskih odnosa nakon napetosti u odnosima s prethodnom američkom administracijom. Tijekom 16 godina vladavine, njemačka kancelarka posjetila je Sjedinjene Države više od 20 puta.

– Kancelarku Merkel smatram osobnom prijateljicom i velikom prijateljicom Sjedinjenih Američkih Država. Vidjeli smo se na summitu G7 i onda smo se opet vidjeli na sastanku NATO-a, a danas govorimo o daljnjem napretku američko-njemačkih odnosa, koji su sve jači i jači. Nadamo se da ćemo tako i nastaviti, poručio je Joe Biden.

– Pa, hvala, gospodine predsjedniče, puno vam hvala na pozivu. Drago mi je što sam ovdje. Istina, susreli smo se na summitu G7 i na sastanku NATO-a. Sada imamo priliku više kako bismo razgovarali o našim bilateralnim odnosima, geopolitičkim izazovima ali i o odnosima u kontekstu europskih pitanja, rekla je Angela Merkel.

Očekuje se da će Biden i Merkel najviše razgovarati o daljnjim koracima prema okončanju globalne korona krize, pos tpandemijskom globalnom oporavku, klimatskim promjenama te pitanjima međunarodne sigurnosti, uključujući sedmogodišnji sukob u istočnoj Ukrajini.

Kancelarka je dan u Washingtonu započela doručkom s potpredsjednicom Kamalom Harris, prije sastanka s američkim čelnim poduzetnicima i prije nego primi počasni doktorat Sveučilišta John Hopkins.

Posjet SAD-u najvjerojatnije će biti posljednji strani posjet kancelarke prije nego na rujanskim izborima napusti međunarodnu političku scenu kao čelnica najvećeg europskog gospodarstva. Tijekom 16 godina vladavine SAD je posjetila više od 20 puta.

Očekuje se da će Biden i Merkel danas najviše razgovarati o daljnjim koracima prema završetku globalne koronakrize, poslije pandemijskom globalnom oporavku, klimatskim promjenama te pitanjima međunarodne sigurnosti, uključujući sedmogodišnji sukob u istočnoj Ukrajini.

Moguće je da će se također razgovarati i o kontroverznom plinovodu Sjeverni tok 2 koji će preko Njemačke opskrbljivati Europu ruskim plinom. Taj 11 milijardi američkih dolara vrijedan projekt dugo je izvor napetosti u američko-njemačkim odnosima. Washington tvrdi da je povećanje energetske ovisnosti o Rusiji sigurnosni rizik.

Nakon što je ušao u Bijelu kuću, Biden je u siječnju izrazio protivljenje tom projektu i, kao prethodne administracije Baracka Obame i Donalda Trumpa, ocijenio da će ojačati ekonomski i politički utjecaj ruskog predsjednika Vladimira Putina na Europu.

– I dalje vjerujemo, predsjednik i dalje vjeruje, da je Sjeverni tok 2 loš posao za Europu, rekla je 27. siječnja na dnevnom brifingu glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki, dodajući da će administracija “preispitati” zakonska ograničenja iz područja obrambene politike koja se odnose na taj projekt.

Ograničenja za projekt podmorskog plinovoda uključena su u godišnji zakon o obrambenoj politici koji je prihvaćen 1. siječnja.

No Biden se u svibnju predomislio i rekao kako je odlučio ukinuti sankcije protiv tvrtke koja stoji iza plinovoda Sjeverni tok 2 jer je projekt pri kraju te bi nastavak sankcija mogao naštetiti američkim odnosima s Europom.

Svojedobno se kancelarka Merkel snažno usprotivila izgradnji plinovoda Južni tok od kojeg se zatim odustalo.

Uoči njezina posjeta aktivisti udruge Justice Global u New Yorku su prosvjedovali protiv Njemačke, koja se protivi ukidanju patenata na cjepiva. Ispred njemačkih konzulata diljem SAD-a najavljeno je oko 15 prosvjeda.

Hina/HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo