BOŠNJAČKI LOBIST IZVIJESTIT ĆE VIJEĆE SIGURNOSTI UN-A Inzko optužuje HDZ BIH za etnizaciju, SNSD za separatizam; hvali SDA zbog zagovaranja “ravnoteže”

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko dostavio je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda 59. izvještaj o Bosni i Hercegovini, koji se odnosi na period od 16. listopada 2020. do 15. travnja 2021. godine, objavio je bilten SDA “Faktor“, piše Hrvatski Medijski Servis.

Prema sadržaju kojega je objavio ovaj portal, u Inzkovom izvješću sadržane su mnoge teze i ocjene stanja u kojima se, uz ozbiljan odmah od realpolitičkog stanja, u maniri nekih njegovih prethodnika, izravno stavio na stranu bošnjačkog nacionalizma koji za sve loše u BIH želi okriviti političke predstavnike Srba i Hrvata.

Tako ovaj austrijski diplomat koji je, da ironija bude veća, svoje djelovanje posvetio jačanju statusa slovenske nacionalne manjine u Austriji, kojoj i sam pripada, optužuje Srbe za separatizam, HDZ BIH za etnizaciju i cementiranje u nacionalne torove, a SDA predstavlja uključivim odmjerenim zagovornicima nekog, nazovimo ga, srednjeg puta.

Inzko će se danas obratiti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i predstaviti 59. Izvješće o Bosni i Hercegovini generalnom tajništvu UN-a o statusu provedbe mira u Bosni i Hercegovini. Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a počet će u 16 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Inzko u Izvješću ističe da se BiH u izvještajnom razdoblju suočavala s teškim posljedicama koronavirusa, te problemima u nabavci cjepiva, čime se, smatra on, nastavila otkrivati ozbiljna disfunkcionalnost u zemlji, pri čemu pojedini politički službenici prečesto žrtvuju jedinstveni i koordinirani pristup borbi protiv pandemije u korist stjecanja političkih bodova.

– To je dovelo do situacije u kojoj su, u odsustvu mjera koje provode nadležne vlasti na državnom nivou, entiteti poduzeli jednostrane i nekoordinirane mjere, što je rezultiralo poduzimanjem različitih rješenja na različitim dijelovima teritorija BiH – navodi Inzko.

Podsjeća da je Milorad Dodik, za kojeg je kazao da de facto predvodi vlast entiteta RS, ponovo doveo u pitanje Daytonski mirovni sporazum, te teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

– U ožujku je Narodna skupština RS-a usvojila nekoliko zaključaka u vezi s tim, koji također pozivaju na okončanje vojne komponente međunarodne misije u BiH. Što je najzabrinjavajuće, Narodna skupština RS-a poziva lokalne političke aktere da se uključe u rasprave o budućnosti BiH i upozorava da bi, ako se to pitanje uskoro ne uvrsti na dnevni red, „trebalo pokrenuti razgovore o mirnom raspuštanju – podsjetio je Inzko.

Ukazao je i na spominjanje “mirnog razlaza”, te na pozive na povlačenje međunarodnih vojnih snaga, što se, ocjenjuje Inzko, može protumačiti kao prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje, ali i miru i stabilnosti u BiH. S tim u vezi podsjeća da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) potvrdio svoju nedvosmislenu posvećenost teritorijalnom integritetu i temeljnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta.

– Neće biti precrtavanja mape BiH – poručio je visoki predstavnik.

Usporedo s napadima iz RS na Daytonski mirovni sporazum i državu BiH, Inzko ističe i probleme u funkcioniranju Federacije BiH, gdje Vlada još uvijek nije formirana, iako je od Općih izbora prošlo 2,5 godine. To je, smatra Inzko, nezamislivo u demokratskim državama zasnovanim na vladavini zakona, te slobodnim i poštenim izborima. Odgovornost za činjenicu da nova Vlada nije imenovana, te da u aktualnom sazivu nedostaju dva ministra, Inzko pripisuje HDZ-u BiH, stranci koja blokira taj proces dok se ne postignu izmjene izbornog zakonodavstva.

– Na državnoj razini vlada potpuna stagnacija, o čemu svjedoči i loš zakonodavni učinak Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH. Tijekom trenutnog mandata, osim proračunskih akata, u potpunosti je usvojen samo jedan novi zakon – upozorava Inzko.

Usprkos brojnim opstrukcijama, u izvještajnom periodu su, ističe, postignuti i određeni pozitivni iskoraci. U tom kontekstu izdvaja održavanje Lokalnih izbora u Mostaru, te uspjeh Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) da, usprkos pritiscima, uspješno organizira izbore tijekom pandemije. Tekuća godina, dodaje, predstavlja priliku za provođenje izborne reforme, koja mora rezultirati provedbom tehničkih preporuka ODIHR-a, GRECO-a i Venecijanske komisije.

– Usvajanje amandmana na Ustav BiH i Izborni zakon BiH također su potrebne za provođenje odluka Europskog suda za ljudska prava u predmetima “Sejdić i Finci” i zaustavljanje diskriminacije zasnovane na etničkoj pripadnosti i mjestu prebivališta. Sve ove promjene su ključne i moraju se provesti na način koji čini izborni sistem transparentnijim i otvorenijim. Jasno sam rekao da promjene ne mogu rezultirati daljnjim etničkim ili teritorijalnim podjelama u BiH. Ne postoji pravni razlog koji bi opravdao takve podjele i ja čvrsto vjerujem da nam provedba slučajeva “Sejdić i Finci” daje povijesnu priliku da odmaknemo institucije BiH od diskriminacije i približimo se otvorenosti – navodi se u izvještaju.

Govoreći o različitim pogledima na izmjene izbornog zakonodavstva između SDA i HDZ-a BiH, Inzko ističe da HDZ BiH inzistira na “legitimnom predstavljanju”.

– To bi zahtijevalo daljnju etnizaciju sistema redefiniranjem izbornih jedinica u Federaciji na osnovu etno-teritorijalne podjele ili etničke deklaracije birača s Popisa stanovništva 2013., dok SDA favorizira model po kojem se zastupljenost proširuje na Ostale i na građane, u kojem mora se osigurati ravnoteža između kolektivnih prava i individualnih prava, a uloga i odgovornosti Doma naroda u Federaciji treba se reducirati kako bi se izjednačile s onima iz Vijeća naroda RS-a – navodi Inzko.

Osvrnuo se i na aktivnosti Narodne skupštine RS-a u vezi s ulogom visokog predstavnika u BiH i imenovanjem njegovog nasljednika. Podsjetio je da je 10. ožujka održana posebna sjednica na Dodikov zahtjev, te da je na njoj usvojen set od deset zaključaka koji, kako je kazao, podrivaju osnove Daytonskog mirovnog sporazuma.

Inzko upozorava članice Vijeća sigurnosti UN-a da ozbiljno shvate prijetnje Narodne skupštine RS-a. Visoki predstavnik također upozorava na neprovođenje odluka sudova, poput odluka Europskog suda za ljudska prava u predmetima iz grupe “Sejdić-Finci”, ali i odluku o uklanjanju crkve iz dvorišta Fate Orlović, te odbijanje vlasti entiteta RS da provedu odluke Ustavnog suda BiH.

– Teško je dati pozitivnu ocjenu o BiH kada njeni lideri ustrajno i otvoreno odbijaju poštivati obavezujuće sudske presude. Tvrditi da se poštuje vladavina zakona je besmisleno ako se ne prati s akcijama – navodi se u izvještaju.

Govoreći o izazovima za Daytonski mirovni sporazum, Inzko ističe i izjave kojima se osporava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, u čemu prednjači predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. U tom kontekstu Inzko izdvaja Dodikove prijetnje organizacijom referenduma o secesiji entiteta RS, te posljednje najave o “mirnom razdruživanju”.

hms.ba/ https://hms.ba/Hrvatsko nebo