Šefica njemačke zaklade u BiH vrbuje Zelene protiv Hrvata
Vrijeme:3 min, 2 sec
Nedavno je predstavnik Zelenih njemačkoj Vladi uputio pitanje kakve reforme zagovara za BiH, a navodni odgovor bio je – uspostava građanske demokracije. U radu Europskoga parlamenta dio ove grupacije zastupa radikalna stajališta snažno i neskriveno promovirajući unitarističke i hegemonističke projekte bošnjačke strane u BiH koja podrazumijeva dominaciju i guranje Hrvata u položaj ponižene manjine.
Piše: Zoran Krešić, Večernji.ba
Zanimljivo je kako je to posve suprotno i samim načelima za koja se bore Zeleni, ali i činjenici da u njihovu sastavu djeluju katalonski ili škotski zeleni zastupnici koji su separatistički orijentirani.
Kada se pak zagrebe ispod površine te povežu njihovi ključni informatori, onda se dobiva kristalno jasna slika što stoji iza svega. Ponajprije je to skup probošnjačkih plaćenika, lobista koji godinama ponavljaju laži, manipulacije te potiču predrasude o Hrvatima u BiH koje graniče s fašizmom.
Heinrich Böll u Sarajevu
Hrvati su u njihovim očima proustaški orijentirani, slave i veličaju ratne zločince, potiču segregaciju Roma i Židova, snažno su naslonjeni na Rusiju, rade na novome planu krvave podjele Bosne i Hercegovine zajedno s vlastima u Zagrebu.
Nakon ovakve gebelsovske propagande, koja podrazumijeva da 100 puta ponovljena laž postaje istina, nije ni čudo što europarlamentarci Zelenih i nastupaju na odbojan način prema bh. Hrvatima.
Dovoljno je samo pročitati nekoliko osvrta, analiza, kolumni i intervjua koje je vodila Marion Kraske, šefica Zaklade Heinrich Böll Stiftung sa sjedištem u Sarajevu, kao i njezini asistenti te gostujući kolumnisti kako bi se stekao takav dojam.
Stari znanac, probošnjački orijentirani Bodo Weber, čija je organizacija plaćana iz fondova povezanih s bošnjačkim radikalom Reufom Bajrovićem, jedan je od autora osvrta o Izbornome zakonu.
Visoko je Weber podigao ljestvicu komentirajući sporazum o Izbornom zakonu iz Mostara kao “projekt realiziranja trećeg entiteta kroz izmjene izbornoga sustava”, koje ne služe ni bh. Hrvatima, niti BiH u cjelini, nego isključivo konceptu vladavine “konstitutivnih stranaka”.
U tome je tekstu, kao da je riječ o najvećem bošnjačkom radikalu, Weber čak napao šefa SDA Bakira Izetbegovića da je legitimirao projekt trećeg entiteta, a što se pak nije čulo ni iz redova drugih bošnjačkih stranaka koje se redovito međusobno časte optužbama o “izdaji nacionalnih interesa”.
Najčešći sugovornik Marion Kraske je još jedan bošnjački lobist, bivši visoki međunarodni predstavnik Christian Schwarz-Schilling.
– Plan je stvoriti treći entitet – to je ono što Hrvati žele – a Srbi žele odvojiti RS od Bosne i Hercegovine, naravno. Ali oni dobro znaju da je i jedno i drugo nemoguće – kaže Schilling ne iznoseći pri tome ni jedan dokaz.
Vezano
Ali mu zato pomaže Kraske s krajnje pristranim pitanjima, zapravo konstatacijama da “agende SNSD-a i HDZ-a BiH podsjećaju na ekstremističku politiku devedesetih”, da se u Hrvatskoj veliča “zločinačka paradržava Herceg Bosna”.
Prijeporna i zastava
Za Kraske je isticanje zastave Hrvata BiH također zločin, a tako tumače i njezini “analitičari” koji komentiraju društvene procese. Izvjesna Lejla Gačanica također problem Hrvata s preglasavanjem naziva HDZ-ovom podvalom čiji “interes hrvatskog naroda predstavlja eufemizam za raspad BiH”.
Identično je tvrdio i član Središnjeg izbornoga povjerenstva iz SDA Suad Arnautović koji je nedavno skandalozno ustvrdio kako pregovori kojima posreduju EU i SAD vode “obnovi Herceg Bosne i pripojenju Republici Hrvatskoj”.
Izvjesni Fikret Mehović, pak, Hrvate stavlja u interesni krug Rusije ponavljajući manipulacije bošnjačkoga obavještajnog i medijskoga podzemlja.
No, takvi su dobrodošli na portalu Marion Kraske. Na istome valu je bošnjački povjesničar Husnija Kamberović koji problem vidi samo u Hrvatima i Srbima te njihovim aspiracijama za podjelom zemlje.
Jednako kao i Kraske ponavlja mitove o Tuđmanu, Miloševiću, Karadžiću, Bobanu, nazivajući ih zločincima čiji nasljednici rade na podjeli BiH.
Zoran Krešić/Večernji list/Hrvatsko nebo
