Turković pokušava kreirati vanjsku politiku mimo Predsjedništva, lobira da se BiH primi u Organizaciju islamske suradnje

Zamjenica predsjedatelja Vijeća ministara i ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković, tijekom posjete Kraljevini Saudijskoj Arabiji, u Džedi je održala odvojene sastanke s predstavnicima OIC-a, IDB-a i Poslovnog vijeća KSA-BiH.

Ministrica Turković je razgovarala s generalnim tajnikom Organizacije islamske suradnje (OIC) Yousefom bin Ahmed Al-Othaimeenom.

Izrazila je nadu da će BiH zemlja, koja trenutno ima status promatrača, biti u prilici postati punopravna članica OIC-a.

Tijekom susreta je razgovarano i o nabaci cjepiva i migrantskoj krizi u BiH.

Dogovoreno je da će OIC, u skladu sa svojim mogućnostima, dati doprinos kada je u pitanju rješavanje migrantske krize. Razgovarano i o drugim aktivnostima, čiji je cilj snažnije predstavljanje BiH i situacije u BiH i u OIC-u, javili su sarajevski mediji.

Ministrica je informirana da Bosna i Hercegovina, iako nije punopravna članica OIC-a, može aplicirati za projekte Fonda solidarnosti, koji se nalazi u okviru OIC-a.

Na sastanku s predsjednikom Islamske razvojne banke Bandarom Hajjarom je istaknuto da je važno da BiH bude članica OIC-a, a samim time i Islamske razvojne banke, čime bi ostvarili pristup fondovima i kreditima, što do sada nije bio slučaj.

Kako pišu sarajevski mediji, na sastanku je naglašeno da, iako BiH nije punopravna članica, IDB će nastaviti pomagati Bosnu i Hercegovinu kroz projekte, prije svega BBI banke, Sarajevo biznis foruma i Halal foruma.

Bisera Turković, drugo ime za nepoštivanje institucija BiH

U javnim istupima ministrice Turković već duže vrijeme ima diskutabilnih elemenata, a najčešće se može vidjeti da kontinuirano, iako joj to nadležnosti ne dopuštaju, glumi svojevrsnog “trećeg bošnjačkog člana Predsjedništva BiH”, piše Hrvatski Medijski Servis.

Ona je, naime, izrazila nadu da će BiH postati punopravna članica Organizacije za islamsku suradnju te koristi diplomatske kapacitete BiH u želi da takvo nešto i ostvari.

Inače, Organizacija islamske suradnje je međunarodna organizacija s trajnim izaslanstvom pri UN-u, koja okuplja 57 država u kojima je islam državna, većinska ili manjinska religija.

Ciljevi Organizacije islamske konferencije koji su definirani poveljom stvorenom u Džedi u ožujku 1972. su:

1.Učvršćivanje islamske solidarnosti između zemalja članica;

2.Ojačavanje suradnje između zemalja članica na gospodarskim, društvenim, kulturnim, znanstvenim i drugim važnim poljima i savjetovanje među zemljama članicama unutar međunarodnih organizacija;

3.Raditi na uklanjanju rasne diskriminacije i kolonijalizma u svim oblicima;

4.Podnošenje odgovarajućih mjera kako bi se učvrsnuo mir i svjetska sigurnost osnovana na pravdi;

5.Usklađivanje postupaka u svrhu očuvanja svetih mjesta, potpora borbi palestinskom narodu i pomoć u ostvarenju njihovih prava i oslobađanju njihova teritorija;

6.Potpora svim muslimanima koji se bore za očuvanje svojeg dostojanstva, nezavisnosti i nacionalnih zakona;

7.Stvaranje pogodne atmosfere za suradnju i razumijevanje između zemalja članica i drugih zemalja.

Eventualno članstvo BIH u ovoj organizaciji za većinu bošnjačkih političara i javnosti vjerojatno je važno sa simboličkog i identitetskog stajališta. Time bi se BiH u globalnim okvirima percipirala kao islamska, a ne višenacionalna, sekularna, država. Možda je i zbog toga nekima bilo važno na popisu stanovništva iz 2013. Bošnjake nekako nagurati na 50 posto, a znamo da brojni stručnjaci osporavaju validnost tog cijelog procesa popisa stanovništva.

No, da se baš sve ne pita Biseru Turković, govori Ustav BiH koji kaže da je kreator vanjske politike Predsjedništvo BiH dok je Ministarstvo vanjskih poslova nadležno za provođenje vanjske politike po smjernicama koje je utvrdilo Predsjedništvo BiH.

Strategija vanjske politike za razdoblje od 2018. do 2023. godine, koju je Predsjedništvo BiH usvojilo 13. ožujka za vrijeme dok je predsjedatelj bio Dragan Čović, kaže da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, u svojoj ustavnoj nadležnosti, ima predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i europskim organizacijama i institucijama, traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član te vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih sporazuma u ime Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz suglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, ratificiranje takvih sporazuma.

Prema spomenutom članku V Ustava BiH, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je također nadležno za imenovanje veleposlanika i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine.

Prema odredbama Zakona o ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine, Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, prema smjernicama Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nadležno je prvenstveno za provođenje utvrđene vanjske politike Bosne i Hercegovine, razvoj međunarodnih odnosa, zastupanje Bosne i Hercegovine u diplomatskim odnosima, neposrednu komunikaciju sa stranim diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) akreditiranim u Bosni i Hercegovini, suradnju s međunarodnim organizacijama (dakle ne za odlučivanje hoće li BiH postati i članica neke organizacije, op. HMS), usmjeravanje i usklađivanje rada DKP-a Bosne i Hercegovine u inozemstvu, pripremanje i organiziranje međunarodnih posjeta i susreta, pripremanje bilateralnih i multilateralnih sporazuma, obavljanje poslova u vezi sa zaštitom prava i interesa državljana Bosne i Hercegovine na stalnom i privremenom boravku u inozemstvu i domaćih pravnih osoba u inozemstvu, zatim, u suradnji s nadležnim ministarstvima i institucijama Bosne i Hercegovine, praćenje međunarodnih ekonomskih kretanja te poticanje, razvijanje i usklađivanje suradnje s dijasporom iz Bosne i Hercegovine.

Dakle, Turković pokušava voditi vanjsku politiku BiH mimo ustavnih nadležnosti te protivno važećoj Strategiji vanjske politike BiH. Zbog ovakvih pojava koje su personalizirane u liku i djelu ministrice Turković Hrvati i Srbi imaju sve manje povjerenja u Bosnu i Hercegovinu, a srpski i hrvatski dužnosnici u institucijama BiH morali bi intenzivnije propitivati samovolju koju Turković provodi u važnoj instituciji kojoj je na čelu.

R.I./HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo