OSVRT: Izetbegovićeve apsurdne i kontradiktorne tvrdnje i fantazije

Vrijeme:4 min, 26 sec

 

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović u nedjelju je na sesiji “Kruga 99”, udruge koja promovira građanski princip “jedan čovjek – jedan glas”, kao model koji treba BiH pretvoriti u bošnjačku državu, bezuspješno pokušao dokazati apsurdnu tvrdnju kako je unitarna država zasnovana na građanskim principima preduvjet opstanka i razvoja multietničke Bosne i Hercegovine.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

“Unitarna, ili jednostavna država, kakva je BiH bila do prihvaćanja dejtonskog ustroja, i koja funkcionira na bazi građanskog principa, prirodni je okvir i sustav koji štiti i omogućava opstanak i razvoj multietnične zajednice kakva je bila, i kakvu težimo obnoviti. BiH je funkcionirala na bazi građanskog uređenja, ali u njoj se uvijek održavao, i uvijek će se kroz različite mehanizme nastaviti održavati etnički balans i sprječavati dominacija i diskriminacija po etničkoj osnovi. ZAVNOBIH Bosnu i Hercegovinu definira kao zemlju koja je „i srpska, i hrvatska, i muslimanska“, a odnosi i balansi u njoj su oduvijek bazirani na transparetnim i propisanim mehanizmima, ili na neslužbenom ali sveprisutnom etničkom „ključu“, kazao Izetbegović.

Treba li podsjećati kako do 1992. u BiH, koja je bila federalna jedinica u sastavu SFRJ, nije funkcionirao nikakav građanski, već komunistički princip, u kojem je Komunistička partija odlučivala o tome tko će personalno činiti vladajuću strukturu od republičke do općinske razine. Jednostranački komunistički sustav bio je negacije demokracije, jer se na vlast nije dolazilo voljom građana, već po kriteriju partijske podobnosti. Istina je kako je Komunistička partija, odnosno Savez komunista vodio računa o etničkom balansu, tako što je partija birala podobne Hrvate, Srbe i Muslimane. Na, ne malom, broju primjera javnost se mogla uvjeriti kako bi se u Izetbegovićevoj građanskoj BiH, također, održavao etnički balans primjenom kriterija podobnosti, točnije proizvodnjom komšića, lazovića i kojovića među Hrvatima i Srbima. S tom razlikom što bi se umjesto “bratstvu i jedinstvu” i drugu Titu, da bi bili u vlasti, Hrvati i Srbi trebali zaklinjati u građanski princip i ponavljati tezi o dvostrukoj agresiji. Oni koji to ne bi prihvaćali bili bi neprijatelji, četnici, ustaše, fašisti…

Elem, taj “građanski, prirodni okvir za razvoj multietničnosti” u BiH, 1992. je srušila “agresija s istoka i zapada”, razvija dalje svoju teoriju lider SDA, ponavljajući dogmu bošnjačke politike, prema kojoj su Bošnjaci žrtve a druga dva konstitutivna naroda agresori, odnosno kvislinzi, sluge agresora.

Izetbegovićev nastup bio je svojevrsna mješavina realnosti, fikcija i fantazija. Za njega su, tako, lijevo orijentirane stranke u RS, socijalističke i socijaldemokratske, čisto srpske stranke, što je istina, kod Hrvata takve stranke, po njemu, ne postoje, što je također točno, dok jedino Bošnjaci imaju taj ideološki pluralitet, nacionalnih, lijevih, građanskih i multietničkih stranaka, što je priviđenje. O kakvom se prividu ideološkog pluralizma radi odgovorio je sam Izetbegović kada je, ne jednom, ustvrdio kako je program svih “probosanskih”, u prijevodu bošnjačkih stranaka, identičan u 99 posto stvari. To što samozvane multietničke i lijeve, a po političkoj agendi, bošnjačke stranke, imaju po nekog Hrvata i Srbina, kao što i hrvatske i srpske stranke imaju ponekog nehrvata i nesrbina, nije, naravno, dokaz njihove multietničnosti, niti lijeve orijentiranosti, već potrebe za kamufliranjem političke istovjetnosti s vladajućom bošnjačkom strankom. Zna to naravno i Izetbegović, pa ih poziva da se ne sukobljavaju sa SDA. Jer je i SDA, kaže, građanski orijentirana.

“Kako u ovim okolnostima jačati građanski princip i povećati šanse za uspostavljanjem građanskog uređenja, a time i za ponovnom uspostavom istinski multietnične Bosne i Hercegovine”?

Na ovo Izetbegovićevo retoričko pitanje, realist Izetbegović odgovorio bi: Nikako.

No, kako mora zadovoljiti publiku on nudi fikciju. – Građanski orijentirane stranke, SDA, predstavnici međunarodne zajednice – na prvom mjestu predstavnici EU i Vijeća Europe, predstavnici nevladinog sektora i udruženja intelektualaca moraju raditi koordinirano, kaže lider SDA.

Drugim riječima, cijeli svijet, zajedno s intelektualcima u BiH i nevladinim sektorom mora biti u funkciji ostvarenja politike SDA i drugih bošnjačkih stranaka.

Drugo Izetbegovićevo “rješenje” za ostvarenje bošnjačkog sna, također, je miljama daleko od stvarnosti: “Građanske, većinom lijevo orijentirane stranke moraju odustati od kontraproduktivnog sukoba sa SDA, svesti ga na zdravo rivalstvo. Mora se probuditi demokratski, probosanski refleks u srpskom i hrvatskom korpusu u BiH. I moraju (bošnjačke stranke, op aut.) ostvariti prodor na područja na kojima dominiraju srpske i hrvatske nacionalne stranke”. Taj prodor je u ovom času, sveden na nulu, priznaje Izetbegović ne nudeći argumente zašto rezultat “buđenja” probosanskog refleksa kod Hrvata i Srba i “prodora” probosanskih snaga među ova dva naroda ne bi bio nula i u narednih 25 godina.

U istupu punom apsurdnih i kontradiktornih tvrdnjih Izetbegović je ponovio ono što smo i do sada znali; kako je SDA spremna implementirati presude Europskog suda za ljudska prava, jer ih vidi kao sredstvo kako bi se BiH pretvorilo u građansku, odnosno bošnjačku državu, ali je implicite dao do znanja kako i dalje namjerava opstruirati provedbu presude Ustavnog suda BiH kako bi se Hrvatima onemogućilo da mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH i svih 17 izaslanika u Klub Hrvata Federalnog doma naroda. S tom razlikom da želi da u toj opstrukciji sudjeluju i druge bošnjačke stranke.

“Dok, recimo, HDZ vidi opasnost za opstanak Hrvata u BiH u jačanju građanskog principa uz tvrdnju da bi se „građanski ustrojena BiH uskoro pretvorila u bošnjačku, a zatim i u islamsku republiku BiH“, precizno je Izetbegović detektirao opravdani strah vodeće hrvatske stranke u BiH, uz opasku kako ovakav stav HDZ-a on smatra nevjerojatnim. Za proturječnog Izetbegovića to je, naravno, posve logično zaključiti.

 

HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo