IZ STRANOG TISKA Zet kao žrtveni jarac
Erdogan je dugo štitio svog omraženog ministra financija – i to ne samo zbog obiteljskih razloga.
„Erdogan može promijeniti stotine guvernera središnje banke, kao da su osmanski veliki veziri, ali to neće ništa promijeniti“, rekao je je jedan od komentatora. „Iako će s Agbalom na čelu središnje banke biti kompetentan guverner, on odluke o kamatnim stopama mora predsjedniku dostaviti na potpis. Prema tomu, Erdogan će sada, nakon što je žrtvovao svog zeta, jedini snositi odgovornost za gospodarsku katastrofu u zemlji.”
Kada je ministar unutarnjih poslova Suleyman Soylu zbog propusta u suzbijanju pandemije koronavirusa u travnju ponudio svoju ostavku, u samo nekoliko minuta na ulice su izašle tisuće njegovih pristaša. I to je pomoglo. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan nije prihvatio ostavku i Soylu se osnažen vratio u kabinet. Ipak Erdogan i AKP trebaju Soylua budući da im on pokriva nacionalističko krilo i osigurava zakon i red. No kada je u nedjelju navečer Soyluov oponent u vladi, ministar financija Berat Albayrak ponudio ostavku, nitko nije izašao na ulicu u znak solidarnosti. No pomaknulo se mnogo prstiju. Još u večernjim satima na društvenim mrežama na njegovu ponudu ostavke stiglo je više od 600 000 „likeova“.
Za najomraženijeg ministra u Erdoganovu kabinetu nitko se nije zauzeo iako je on predsjednikov zet. Jer Albayrak, je za razliku od Soylua, postao teretom. Možda je ponuda ostavke Erdogana i Ured predsjednika u nedjelju navečer zateklo nepripremljene. Zapravo je u to vrijeme Erdogan trebao održati govor na kongresu AKP-a u pokrajini Kocaeli. No stigao je tamo s dva sata zakašnjenja. Provladini mediji ni u nedjelju navečer, ni u ponedjeljak nisu pisali o Albayrakovoj ostavci. Soylu i Albayrak uvijek su se spominjali kao potencijalni krunski prinčevi, no Erdogan je prema obojici držao jednaku distancu. Dok Soylu u AKP-u ima veliki utjecaj, Albayrak nikada nije uživao potporu. Dok je Soylu Erdoganu dobro služio i kao ministar unutarnjih poslova poduzimao teške mjere, Albayrak je postao licem financijske krize koja je prerasla u gospodarsku, a zatim i političku krizu koja sada ugrožava vlast AKP-a.
Iz parlamenta u Ankari nedavno je priopćeno da više od trideset zastupnika planira napustiti klub zastupnika AKP ako Albayak ostane ministar financija. Prema glasinama kojima vjeruje mnogo građana jer provladini mediji više ne prenose istinite vijesti, među tim zastupnicima bio je Soylu. Oni su najavili da će se pridružiti jednoj od dviju stranaka koje su prije nekoliko mjeseci osnovali bivši zastupnici AKP-a – stranka Deva bivšeg ministra gospodarstva Alija Babacana i Stranka za budućnost bivšeg premijera Ahmeta Davutoglua.
Ni drugi velikani AKP-a, poput bivšeg predsjednika parlamenta Bülenta Arinca, na koje se Erdogan može osloniti, više nisu spremni tolerirati Albayrakove umirujuće izjave po kojima ne postoji gospodarska kriza, samo psihološki problemi. Erdogan je Albayraka, još u vrijeme kada je bio samo poduzetnik, vodio sa sobom na putovanja i uključivao u bilateralne pregovore. Albayrakovu karijeru poticala je i njegova punica Emina Erdogan. No proljetos se ozračje u obitelji promijenilo kada se pročulo za Albayrakovu aferu s jednom glumicom, nakon čega su ga navodno tjelohranitelji premlatili.
Albayrak je došao u nemilost kada ga je punac 2015., imenovao za ministra energetike. Tada je imao samo 37 godina, Mnogi članovi AKP-a zbog te su odluke napustili stranku, a birači su stranci okrenuli leđa jer su tu odluku smatrali neprimjerenom. Kada je 2018. Albayrak prešao u ministarstvo financija i time preuzeo najteži posao u turskoj politici, vrlo je brzo izašlo na vidjelo da on toj funkciji nije dorastao. Na konferencijama ulagači su ga ismijavali. A kako su gubili povjerenje u ministra financija, tako su svoj novac povlačili iz Turske.
Turska lira brzo je gubila na vrijednosti, samo ove godine vrijednost lire u odnosu na euro pala je 60 posto. To posebno pogađa privatne tvrtke koje su se zadužile u stranim valutama i koje više ne mogu otplaćivali. Ako te tvrtke odu u stečaj ponovo će doći do rasta nezaposlenosti koja je ionako visoka zbog pandemije Covida 19. No unatoč svemu Erdogan je štitio svoga zeta jer mu je trebala blagonaklonost američkog predsjednika Donalda Trumpa, a za to se Albayrak mogao pobrinuti jer je u vrlo dobrim odnosima s Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom. Trump je tako odustao od uvođenja sankcija Turskoj koje su joj prijetile zbog nabave ruskog protuzračnog sustava S-400 i činjenice da je turska državna banka Halkbank zaobilazila američke sankcije Iranu.
No nakon izbornog poraza Donalda Trumpa Albayrak je ponudio svoju ostavku. Kada u SAD-u vlast preuzme Biden, Ankara će biti u boljem položaju. Naime, Ankara se nada da će Biden težiti jačanju Natoa, i da mu zbog toga neće biti stalo do slabljenja Turske. Albayrakovu ostavku ubrzala je i odluka o smjeni na čelu Središnje banke. Albayrak je već izgubio jedan dvoboj sa Soyluom, a sada je njegov punac za novog šefa središnje banke imenovao još jednog njegova rivala, Nacija Agbala, koji je prije njega obnašao dužnost ministra financija. Agbal je jedini ekonomski stručnjak među Erdoganovim bliskim suradnicima koji još uživa povjerenje međunarodne zajednice. U subotu je Erdogan otpustio Agbalova prethodnika, Murata Uysala, jer se on izjasnio protiv Erdoganove naredbe da se referentna kamatna stopa drži ispod stope inflacije, Erdogan tvrdi da su visoke kamatne stope i dovele do rasta inflacije što se kosi s mišljenjem struke.
No otpuštanje i ostavka na čelu dviju najvažnijih financijskih institucija u zemlji sigurno neće okončati financijsku i gospodarsku krizu Turske jer manjak kadrova nije toliko veliki problem kao što su institucije u Erdoganovoj predsjedničkoj republici u kojoj on odlučuje o svemu. „Erdogan može promijeniti stotine guvernera središnje banke, kao da su osmanski veliki veziri, ali to neće ništa promijeniti“, rekao je je jedan od komentatora. „Iako će s Agbalom na čelu središnje banke biti kompetentan guverner, on odluke o kamatnim stopama mora predsjedniku dostaviti na potpis. Prema tome, Erdogan će sada, nakon što je žrtvovao svog zeta, jedini snositi odgovornost za gospodarsku katastrofu u zemlji.”
Rainer Hermann, Frankfurter Allgemeine Zeitung, 10. studenoga 2020.
Frankfurter Allgemeine Zeitung/https://www.faz.net/Hrvatsko nebo