PODACI AUSTRIJSKIH TAJNIH SLUŽBI Među 250 radikalnih imama, većinom oni s područja bivše Jugoslavije propovijedaju da nevjernike treba istrijebiti
Građani pale svijeće, neki plaču, neki samo gledaju u daljinu kao da traže odgovor na pitanje zašto? Zašto je inače gostoljubivi i za sve ljude dobre volje i namjera „otvoreni“ Beč postao u ponedjeljak navečer poprište tragičnog krvoprolića i terorističkog bezumlja. S jednakom tugom, ali i odlučnošću da demokratsku Austriju nitko ne može ni zastrašiti niti „baciti na koljena“, vijence su u utorak rano poslijepodne na mjesto gdje je 20-godišnji terorist, Albanac podrijetlom iz Makedonije, ubio četvero nedužnih ljudi i njih još 14 ranio, od kojih se sedmero bori za život, položili i austrijski kancelar Sebastian Kurz, predsjednik države Alexander Van der Bellen i predsjednik parlamenta Werner Sobotka.
– Ovo nije sukob između muslimana i kršćana ili između Austrijanaca i migranata. Ovo je borba između civilizacije i barbarstva – rekao je prethodno u obraćanju naciji kancelar Kurz dodavši: – Bio je to napad uz mržnje, iz mržnje prema našim vrijednostima, iz mržnje prema našem načinu života, iz mržnje prema našoj demokraciji. Teroristima je poručio da će ih loviti kao i sve one koji su imali bilo kakve veze s ovim krvoprolićem u središtu Beča. Ustvrdio je da je napad iz mržnje bio „motiviran islamizmom“. Kurz je rekao kako žrtve terorističkog čina Austrija nikada neće zaboraviti i da će štititi svoje temeljne vrijednosti, piše u analizi zagrebačkog Večernjeg lista.
‘Neće nas mržnja zaraziti’
– Nećemo dopustiti da nas mržnja zarazi, već ćemo štititi naše vrijednosti i demokraciju. Naša je poruka da mržnja nikada ne može biti jača od našeg zajedništva u slobodi, demokraciji i ljubavi. Živjela sloboda, naša Republika, naša zajednička miroljubiva Europa – rekao je austrijski predsjednik Van der Bellen.
Istakao je kako mržnja neće u Austriji naći svoje „plodno tlo“. Posebne riječi zahvale uputio je međunarodnoj zajednici koja je „jedinstveno i solidarno odmah stala uz Austriju“. Beč je i danas u izvanrednom stanju. Ulice u središtu grada zjape prazne, tek tu i tamo neki prolaznik. Dućani su zatvoreni, škole ne rade, a Bečani, po preporuci ministra unutarnjih poslova Karla Nehammera, ne napuštaju svoje domove. Jer lov policije na pomagače još traje i postoji mogućnost novih napada. Stoga policija radi „punom parom“.
Nakon što su identificirali terorista i eksplozivom raznijeli ulazna vrata te ušli u njegov bečki stan, pretražili su i 15 stanova ljudi iz napadačeva kruga, a 14 je osoba uhićeno pod sumnjom da su bili povezani s napadačem.
Dvoje ljudi, kako su izvijestili domaći mediji, navodno je uhićeno u St. Pöltenu, glavnom gradu austrijske pokrajine Donje Austrije. Beč je zavijen u crno, a zastave su spuštene na pola koplja. Austrija je proglasila trodnevnu žalost. Danas točno u podne minutom šutnje Bečani su odali počast žrtvama napada. Sa željom u mislima da se takvo što više nikada ne dogodi ovoj alpskoj zemlji za koju su sloboda, demokracija i tolerancija najviše društvene vrijednosti.
Među stradalima u Beču nema hrvatskih državljana, rekao je ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman. Ocijenio je da se Europska unija mora takvom nasilju suprotstaviti odlučno i na odgovarajući način. Iako među Hrvatima nema nastradalih, oni zajedno s domicilnim stanovništvom tuguju za ubijenim civilima i ranjenima. Jer mnogima od njih Beč i Austrija postali su druga domovina.
A napadač Kujtim Fejzulai, kako je objavilo austrijsko Ministarstvo unutarnjih poslova, već ima kriminalni dosje i nekoliko prijava. Bio je i u zatvoru zbog terorizma, ali je lani prijevremeno otpušten. Na nesreću svih onih koji su jučer platili „danak u krvi“. A to je četvero hladno ubijenih nedužnih ljudi, jedan stariji gospodin, jedna starija žena, mlađi prolaznik i konobarica. Jedan je policajac upucan i teško ranjen, još 14-ero ljudi je ozlijeđeno, a troje se, kako je poslijepodne priopćio bečki gradonačelnik Ludwig, bori za život. Ministar unutarnjih poslova kasno popodne rekao je kako dosadašnja policijska istraga “ne upućuje na to da postoji drugi napadač“.
Pušten ranije iz zatvora
Terorist je porijeklom iz Sjeverne Makedonije, iz sela Čelopek kraj Tetova, ima austrijsko i sjevernomakedonsko državljanstvo. Kao 18-godišnjak, 2018., otputovao je u Tursku, odakle se planirao prebaciti u Siriju kako bi pristupio terorističkoj organizaciji Islamska država. 25. travnja 2019. osuđen je na 22 mjeseca zatvora zbog pokušaja putovanja u Siriju radi priključenja ISIL-a, a u zatvoru je trebao biti do ljeta 2020. godine. No, ranije je pušten jer je riječ o mlađem punoljetniku. U zatvoru je prošao program deradikalizacije. Policijski izvori tvrde da je terorist ilegalno municiju i kalašnjikov nabavio u Slovačkoj, kamo je sredinom srpnja otputovao s prijateljem automobilom koji pripada majci jednog od osumnjičenika s Kosova. Policija je zasad uhitila 12 osoba u dobi između 16 i 25 godina. Jedan od uhićenih rođen je na Kosovu. Deset ih je uhićeno u Beču, a dvoje u St. Pöltenu.
Iako je taj napad bio šok za Austrijance, ali i za čitav svijet, onima koji prate i upoznati su s islamskim radikalizmom u Austriji teroristički je napad bio očekivan s obzirom na veliku balkansku terorističku mrežu koja je djelovala na teritoriju Austrije. Prema procjenama austrijske obavještajne službe, u Austriji živi oko 250 radikalnih propovjednika i imama, od kojih je većina porijeklom iz zemalja bivše Jugoslavije i Čečenije, koji još propovijedaju radikalni islam prema kojem sve kršćane i neistomišljenike smatraju bogohulnicima i nevjernicima koje treba istrijebiti. Za razliku od Njemačke i Francuske, ali i Nizozemske, koje su krenule u obračun s radikalizmom te zatvarale džamije i islamske centre koji su propagirali islamski radikalizam, Austrija to nije učinila smatrajući to kršenjem ljudskih prava i rušenjem multietničke i multinacionalne države. Najviše zabrinjavaju činjenice da su svi radikalni islamisti koji su izvršili terorističke napade u zadnje vrijeme mahom mlađe dobi, gotovo jedva da su izašli iz puberteta, nisu došli iz primitivne i zaostale sredine, već žive u europskim metropolama. Ono što bi moglo biti pogubno za Europu je činjenica da je, prema dokumentaciji koju su zaplijenili američki vojnici nakon sloma kalifata i poraza terorističke Islamske države, više od 100.000 maloljetnika registrirano kao operativci ISIL-a, koji su prošli obuku u džihadističkim kampovima.
Austrijski islamisti: Dolaze iz BiH, Makedonije, Kosova…
Većina austrijskih islamista dolazi iz BiH, Makedonije, Kosova i ostalih zemalja bivše Jugoslavije te Čečenije. U srpnju 2016. na Zemaljskom sudu u Grazu nepravomoćno je na 20-godišnju kaznu zatvora osuđen tada 35-godišnji Mirsad Omerović jer je kao propovjednik vrbovao 166 mladih u ISIL-ov džihad u Siriji. Porijeklom iz Sandžaka u Srbiji, Omerović je često boravio u selu Maoča u BiH te ne čudi da je i sam propovijedao vehabističko tumačenje islama, ono na koje se u velikoj mjeri oslanjaju ISIL i Al-Qa’ida. Tajne službe EU uočile su ga još 2011. kad je počeo objavljivati svoje ekstremističke propovijedi na YouTubeu, no uhvaćen je tek krajem 2014. Osim što je regrutirao mlade za popunjavanje ISIL-ovih redova, optužen je i za prikupljanje novca za teroristički pokret i poticanje na ubojstvo i teško nasilje. Mirsad Oremović pod imenom Ebu Tejma djelovao je i na jugu Njemačke i BiH. “ISIL u svojim propagandnim materijalima često pokazuje da trenira te maloljetnike kako bi postali iduća generacija terorista, što bi u budućnosti za EU moglo predstavljali velik sigurnosni problem”, pisalo je i u godišnjem izvješću Europola. Dok učitelji djecu podučavaju islamu po vehabijskoj ideologiji, pored njih se umjesto knjiga i bilježnica nalaze jurišne puške, koje su često veće nego oni sami. Na pojedinim satovima djeci se na velikom platnu prikazuju snimke i fotografije pokolja s bojišta koje provode džihadisti. Djeci se savjetuje da trebaju izabrati mjesta najveće koncentracije nevjernika i bogohulnika. Jer što ih više ubiju, dobit će veću nagradu u raju. Na tjelesnom odgoju uče kako izvršiti samoubilački napad.
AUTORI
Snježana Herek
Hassan Haidar Diab
Večernji list/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo