VUKOJA: Legitimno zastupanje je temeljni uvjet, conditio sine qua non, jednakopravnosti tri narod

PANEL DISKUSIJA POVODOM 25. OBLJETNICE DAYTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA

Danas je u Amfiteatru Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru održana prva u nizu panel diskusija povodom 25. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma u organizaciji Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Tema prve diskusije bila je „Konstitutivnost naroda kao temeljno načelo Ustava BiH i Daytonskog sporazuma“. Uvodno izlaganje održao je predsjednik Skupštine i član Stručnog tima IDPI-ja Ivan Vukoja, javlja reporter Hrvatskog Medijskog Servisa.

Vukoja je u izlaganju istaknuo da je legitimno zastupanje temeljni uvjet odnosno conditio sine qua non jednakopravnosti konstitutivnih naroda u BiH. Najvažnijim smatra da Izborni zakon BiH mora osigurati legitimitet zastupanja konstitutivnih naroda u onim tijelima vlasti koje su Ustav BiH i Daytonski sporazum namijenili predstavljanu konstitutivnih naroda, a to su Predsjedništvo BiH, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, Dom naroda Parlamenta FBiH i Vijeće naroda NS RS.

Član stručnog tima IDPI-a je na početku izlaganja postavlja pitanje jesu li u BiH kao državi dva entiteta i tri konstitutivna naroda izvorniji i temeljniji konstitutivni narodi ili entiteti.

Podsjeća da je Ustavni sud BiH , po apelaciji Alije Izetbegovića, 2000. godine donio odluku broj U-5/98 (tzv. Odluka o konstitutivnosti) u kojoj navodi: „Ovo označavanje u Preambuli (Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi ), stoga, mora biti shvaćeno kao jedan natkrovljujući princip Ustava BiH kojem se entiteti moraju u potpunosti povinovati prema članu III/3.(b) Ustava BiH.“

Po njegovom je mišljenju natkrovljujući princip, ili, ako se to  prevede u duhu hrvatskog jezika, temeljno načelo Ustava BiH je konstitutivnost tri naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba.

-Član stručnog tima IDPI-a navodi da bi se s ciljem ispravnog razumijevanja pojma konstitutivnosti naroda nužno bilo je vratiti na osnovna načela demokracije kao takve, odnosno, zastupničke ili predstavničke demokracije.

Citirajući članak I.2. Ustava BiH: „Bosna i Hercegovina je demokratska država, koja funkcionira sukladno zakonu i temeljem slobodnih i demokratskih izbora.“, Vukoja naglašava da vlast proistječe iz naroda i pripada narodu.

-U skladu s Člankom I. 2. Bosna i Hercegovina je demokratska država, to jest, država u kojoj vlast proistječe iz naroda i pripada narodu. Narod kao nositelj vlasti, kroz proces slobodnih i demokratskih izbora bira svoje političke predstavnike i ovlašćuje ih da ga predstavljaju/zastupaju i u njegovo ime vladaju. Ovaj oblik demokracije definiran Člankom I.2. Ustava BiH ustavno-pravne i politološke teorije nazivaju „zastupnička/predstavnička demokracija“, navodi Vukoja.

Iz preambule Ustava BiH vidljivo je kako je ustavotvorac imenovao i označio Bošnjake, Hrvate i Srbe kao konstitutivne narode. Time je Ustav BiH, kako navodi Vukoja, svakom od konstitutivnih naroda dao status „naroda iz kojeg proistječe demokratska i legitimna vlast“.

-Stoga, svaki konstitutivni narod čini zasebnu izbornu jedinicu (specifični demos – kako ih naziva IDPI) iz koje se biraju politički zastupnici tog konstitutivnog naroda u tijela vlasti koje su Ustav BiH i Daytonski sporazum namijenili su predstavljanu konstitutivnih naroda: Predsjedništvo BiH, Dom naroda PS BiH, Dom naroda Parlamenta FBiH, Vijeće naroda NS RS, istaknuto je u izlaganju.

Vukoja napominje i da se legalitet i legitimitet demokratske vlasti stječe se na izborima na kojima narod (iz kojeg vlast proistječe i kome vlast pripada) bira svoje političke zastupnike. Zbog toga on izvodi zaključak da ako određeni konstitutivni narod nema mogućnost slobodno i samostalno izabrati svoje političke zastupnike onda on nije „narod iz kojeg proistječe demokratska i legitimna vlast“, odnosno nije konstitutivan narod.

Prema njegovom tumačenju sukladno kazanome po Ustavu BiH je konstitutivan samo onaj narod koji ima mogućnost slobodno i samostalno izabrati svoje političke predstavnike/zastupnike za tijela vlasti namijenjena zastupanju konstitutivnih naroda.

“Konstitutivnosti nema ako nema legitimiteta zastupanja, ako konstitutivni narod ne bira svoje zastupnike. Biranjem vlastitih zastupnika narod se samoproizvodi i reporducira kao zasebna politička zajednica, kao politički narod, kao nacija”, smatra Vukoja.

On smatra da  ono što vrijedi za Ustav BiH, vrijedi i za cjelokupan Daytonski sporazum jer je Ustav BiH sastavni dio tog sporazuma, kao njegov aneks 4.

Što sadrži pojam “duh Daytonskog s sporazuma”?

Uz napomenu da je konstitutivnost temeljno načelo Ustava BiH, Vukoja je istaknuo da je važno obrazložiti i pojam “duh Daytonskog sporazuma.

Naglašava da je  konstitutivnost tri naroda; Bošnjaka, Hrvata i Srba temeljno načelo Ustava BiH i duh Daytonskog sporazuma te da se sve se u Ustavu BiH i Daytonskom sporazumu smije dovoditi u pitanje osim tog načela.

Sukladno ranije kazanome Vukoja smatra da ako  dovodimo u pitanje konstitutivnost tri naroda, onda dovodimo u pitanje i Ustav BiH i Daytonski sporazum te da ako ne poštujemo ili ako kršimo načelo konstitutivnosti tri naroda, ne poštujemo i kršimo Ustav BiH i Daytonski sporazum.

Da bi potkrijepio kazano član stručnog tima IDPI-a koristi primjer aksioma u logici u logici, jer su svi teoremi izvedeni iz aksioma i moraju biti s njim usklađeni.

“Ako oborimo aksiom, srušili smo i sve teoreme, cijelu teoriju koja se na njemu temeljila.  Npr. Bog postoji je aksiom, a religija ili teologija su teoremi i teorija. Stoga, ne možete reći: ja sam religiozan, ja sam katolik ali smatram da Bog ne postoji, ili da ne bi trebao postojati – to je apsurdno”, kaže Vukoja.

Povlačeći paralelu s temom izlaganja Vukoja ističe da je isto  tako apsurdno reći da ja prihvaćam Daytonski sporazum ali negiram konstitutivnost tri naroda, ili smatram da bi konstitutivnost trebalo odbaciti.

-Ne može se reći: ja prihvaćam slovo Daytona, ali ne prihvaćam njegov duh. Slovo proizlazi iz duha, a ne obrnuto, rekao je Vukoja.

Predavač izvlači zaključak da  svi elementi, dijelovi, segmenti i sva slova Daytonskog sporazuma trebaju biti u skladu s njegovim duhom.

“Ako analiziramo cjelokupan Daytonski sporazum dolazimo do neporecivog zaključka:
Duh, temeljno načelo, najmanji zajednički imenitelj Daytonskog sporazuma je konstitutivnost Bošnjaka, Hrvata i Srba”, rekao je Vukoja.

Ustav uskladiti s temeljnim načelom

Vukoja smatra da bi sva ostala načela Ustava BiH i svi državni zakoni moraju biti usklađeni s tim temeljnim načelom konstitutivnosti tri naroda, a to se prvotno odnosni na to da Izborni zakon BiH mora biti usklađen s načelom konstitutivnosti tri naroda.

Predavač na panel diskusiji „Konstitutivnost naroda kao temeljno načelo Ustava BiH i Daytonskog sporazuma“ kaže da postoje dvije komponente  konstitutivnosti, a to su legitimno zastupanje i jednakopravnost tri naroda koja se manifestira kroz paritet, konsenzus i rotaciju.

“Legitimno zastupanje je temeljni uvjet, condito sine qua non, jednakopravnosti tri naroda. Ako nema legitimiteta zastupanja jednakopravnost je nemoguća, prazan pojam”, rekao je Vukoja.

On navodi primjer Predsjedništva BiH  kao kršenje načela legitimnog zastupanja koje za posljedicu ima i kršenje načela jednakopravnosti tri naroda.

Podsjeća i da je hrvatski član izabran bošnjačkim glasovima pa zbog toga nema legitimiteta zastupanja. Posljedica je toga da nema jednakopravnosti jer u Predsjedništvu BiH sjede dva bošnjačka i nijedan hrvatski član.

Kao najvažniju odrednicu Vukoja navodi da Izborni zakon BiH mora osigurati legitimitet zastupanja konstitutivnih naroda u onim tijelima vlasti koje su Ustav BiH i Daytonski sporazum namijenili predstavljanu konstitutivnih naroda. To su Predsjedništvo BiH, Dom naroda Parlamentarne skupštine  BiH, Dom naroda Parlamenta FBiH i Vijeće naroda NS RS.

Vukoja tvrdi da ako Izborni zakon BiH ne osigurava legitimitet zastupanja konstitutivnih naroda onda on krši Ustav BiH i Daytonski sporazum, a kao potvrdu ove teze navodi i dvije odluke Ustavnog suda BiH: U-5/98 iz 2000. (tzv. odluka o konstitutivnosti) i U-23/14 iz 2016. (tzv. odluka Ljubić).

– Dakle, ako nema legitimiteta zastupanja konstitutivnih naroda, nema ni jednakopravnosti, a ako nema tog dvoje, nema ni konstitutivnosti. Ako nema konstitutivnosti tri naroda nema ni Ustava BiH, ni Daytonskog sporazuma, kaže Vukoja.

Vukoja ponovno postavlja tezu da je konstitutivnost tri naroda temelj Ustava i duh Daytonskog sporazuma.

Kaže da kroz razumijevanje sadržaja i značenja pojma konstitutivnosti tri naroda i Ustav BiH i cjelokupan Daytonski sporazum postaju jednostavni i za razumijevanje i za tumačenje.

Dodaje da se preko razumijevanja pojma “duh Daytonskog sporazuma” može lako utvrditi koje je tumačenje Ustava BiH i FBiH te Izbornog zakona pogrešno, a koje ispravno.

– Ako ne razumijemo ili negiramo konstitutivnost onda ni Ustav BiH/FBiH ni Daytonski sporazum nemaju nikakva smisla i nemoguće je shvatiti njihovu unutarnju logiku, njihov duh, rekao je Vukoja.

hms.ba/ https://hms.ba/Hrvatsko nebo