Nenad Piskač sada i na Amazonu
Vrijeme:3 min, 39 sec
Nenad Piskač je hrvatski novinar, publicist, putopisac, esejist i pjesnik, rođen je u Zagrebu 8. kolovoza 1962. godine.
Piskač je uvršten u više antologija poezije i putopisa. Radio je u nakladništvu kao urednik, urednik knjige i kao glavni urednik. U hrvatskom novinarstvu je radio kao vanjski suradnik, novinar i kao urednik. Uređivao je list Grafičar. U Hrvatskom tjedniku Fokus uređivao je religijsku kulturu, hrvatsko izvandomovinstvo i unutarnju politiku. Bio je dugogodišnji urednik tjednika za kulturu Hrvatsko slovo, lista Panorama i župskog lista Glas iz Pustinje.
Poznata su mu književna djela:
Vatrom na rijeku, 1986.
U trenutku apokalipse, 1995.
Očeva šutnja, 1999.
Pogled s burze 10290: (zasluge, sluge, usluge), 2002.
Poražena Hrvatska: udžbenik o prevrednovanju hrvatstva, 2002.
Između Hrvata i Hrvatske. 2003.
Prvo računalo – roman za odraslu djecu
Rieči su luknje su rieči, 2005.
Nebeska Srbija u Hrvatskoj: mit, zbilja, oprost, zaborav, obnova, 2005.
Velika Hrvatska, 2006.
Eurodresura, 2007.
Haag protiv Hrvatske: (akcijski plan u očima medija), 2007.
U boj za sanak svoj, 2009.
Napisao je scenarije za dokumentarne filmove: Svetac, zločinac i dvorske lude (2017.) i Sto godina srbijanskog terora u Hrvatskoj (2018.). Režirao je i napisao scenarije za dokumentarne filmove Tak je to bile (2019.) i Neoproštena pobjeda (2019.).
Uredio je zbornike (1-9) sa stručno znanstvenih skupova Dani dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća, čiji je jedan od utemeljitelja. Uredio je zbornik radova (2-5) sa znanstvenih skupova Kajkavski u sadašnjem i budućem obzorju. Uredio je više lektirnih izdanja domaćih i stranih autora, kao i dvadesetak hrvatskih autora iz područja književnosti i političke publicistike. S Milanom Vukovićem osmislio je stručno znanstvene skupove pod naslovom Haaški sud: Zajednički zločinački pothvat – što je to, održanih u organizacija Hrvatskog kulturnog vijeća. U okviru Festivala hrvatskog domoljubnog filma Gordan Lederer formirao je Umjetničko prosudbeno vijeće.
Posljednjih desetak godina pisao je kolumnu Brisani prostor na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća, a piše i kolumnu Naime,kaj, na portalu Hrvatsko nebo.
Nenad Piskač je veteran Domovinskog rata, hrvatski branitelj odlikovan Spomenicom Domovinskog rata i medaljama Bljesak i Oluja.
A danas, što ne uspijevaju institucije ni zaklade, uspijevaju neki Božji (hrvatski) siromasi, tako da su Piskačeve najnovije knjige: Nebeska Srbija u Hrvatskoj i Stoljeće srbijanskog terora 1918-2018, sada dostupne i na Amazonu.
Nebeska Srbija u Hrvatskoj na osnovi izvornih dokumenata okupacijskih vlasti Republike srpske Krajine razotkriva svjetonazorsku, ideološku, političku, normativnu i organizacijsku strukturu velikosrpske oružane agresije na Republiku Hrvatsku. Središnji dio knjige čine dokumenti RSK i srbijanski izvori. Na osnovi njih rekonstruira se ideologija, ciljevi i kronologija okupacijskih vlasti na hrvatskom međunarodno priznatom teritoriju, te se dokumentira srpski radikalizam, terorizam, antiekumenizam i svetosavski fundamentalizam u odbijanju priznavanja hrvatske države zbog ideje o Velikoj Srbiji. Krivotvorenjem činjenica o agresiji nastoji se izjednačiti krivnja između hrvatske žrtve i srpskoga agresora, te politički, idejno i kadrovski omogućiti obnovu velikosrpskih mitova i pretenzija. Knjiga se argumentirano suprotstavlja optužbama za etničko čišćenje Srba u Hrvatskoj i upozorava kako je narod, koji ne poznaje vlastitu prošlost osuđen na njezino tragično ponavljanje.
Čitatelj knjige Stoljeće srbijanskog terora 1918.-2018., lako će upoznati povijesne činjenice srbijanske unitarne i nasilne politike do kraja 90.-ih godina 20. stoljeća, tj. u vrijeme socijalističke Jugoslavije. A neke značajke te zakašnjele imperijalne politike autor uočava i raščlanjuje i u svojim recentnim komentarima na portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća (hkv.hr). Posao mu pritom olakšavaju i neke sasvim suvremene izjave aktualnih srbijanskih političara poput nedavne neistine da se danas u Kninu vije hrvatska zastava koje ondje nikada nije bilo ili tvrdnje da političke odnose na jugoistoku Europe komplicira sve jače fragmentiranje srpskog jezika na niz političko-nacionalnih varijeteta. Autor ove knjige kao iskusan publicist i pozoran motritelj u svojim je kritičkim prosudbama podjednako oštar u ocjenjivanju kako recikliranih velikosrpskih stajališta iz 19. stoljeća („Načertanije“, „Srbi svi i svuda“) tako i suvremenih poput spomenutih u kojima dobro uočava velikosrpske ideje što će nedvojbeno privući pozornost zainteresiranih čitatelja.
Knjiga Stoljeće srbijanskog terora 1918. – 2018. je dostupna i u engleskom izdanju.
Uredništvo portala Hrvatskog nebo upućuje iskrene čestitke gospodinu Piskaču na ovim vrijednim knjigama, koje su istinski svjedoci jednog teškog vremena ne tako davne, krvave prošlosti hrvatskog naroda, koju ne smijemo nikada zaboraviti i nikada više dozvoliti.
Neka se istina čuje!
A.B./Hrvatsko nebo
