HDZ BiH će imati potporu u miješanim sredinama, a neizvjesno je u tek nekoliko općina s hrvatskom većinom

Unatoč brojnim aferama dužnosnika SDA, posljednja udarna je “respiratori”, lošoj ekonomskoj politici koju prezentiraju, politici “nadmudrivanja” s partnerima iz druga dva naroda. ništa od toga neće biti prepeka za zavidan rezultat gdje će osvojiti značajan broj vijećničkih i (grado)načelničkih mjesta dok bi Komšićeva Demokratska fronta mogla nestati sa scene u brojnim lokalnim zajednicama, kazao je Goran Kutle, politolog s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Goran Kutle, politolog s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u intervjuu za Dnevnik.ba, govori o predstojećim lokalnim izborima u BiH, društveno-političkim prilikama u kojima se održavaju, nelegitimnosti SIP-a i apstinentima kojih je iz godine u godinu sve više…

Središnja Bosna, Mostar i Stolac sredine su koje su, govori Kutle na početku razgovora, uvijek  fokusu jer je riječ o duboko nacionalno podijeljenim zajednicama gdje je rat ostavio strašne posljedice.

“Iako  je rat prošao prije 25 godina, neke rane pa i nepravde će se tek svladati nakon što se izmjeni više generacija novih ljudi. Danas možda nije tako velika napetost u tim sredinama u smislu tjelesnog nasilja i sukoba kao u poslijeratnim godinama, ali političke tenzije su i dalje itekako prisutne.“

Nažalost, nastavlja Kutle,  kad je riječ o izborima u ovakvim nacionalno mješovitim sredinama ne možemo govoriti o poimanju klasičnih demokratskih izbora kao takvih.

Izbori u Središnjoj Bosni: Hrvati uz HDZ BiH, a Bošnjaci uz SDA

“Više bismo to mogli predstaviti kao neki oblik popisa stanovništva u Središnjoj Bosni, gdje će Hrvati u velikom broju stati uz hrvatske stranke predvođene HDZ-om BiH, a Bošnjaci uz stranke okupljene oko SDA i onda će pobjedu odnijeti ili onaj tko je brojniji ili tko se bolje organizira“, izjavio je.

Potom su, objašnjava, te sredine u fokusu jer jednostavno “ne smijemo dopustiti da onaj drugi pobijedi“, pa se zato unaprijed upozorava  na moguće nepravilnosti od “onih drugih“ i radi na općoj mobilizaciji “svojih“.

Kada je, pak, riječ o Mostaru, Kutle upozorava kako je taj grad u dodatnom fokusu jer će se izbori konačno održati nakon 12 godina od održavanja posljednjih lokalnih, tj. osam godina od završetka mandata posljednjeg saziva Gradskog vijeća.  U Mostaru je, inače, i termin održavanja izbora i nešto kasniji u odnosu na ostatak zemlje.

“Nakon dogovora između ključnih aktera za ovaj grad oko izmjena statuta i mogućnosti održavanja izbora, očekuju se daljnje faze provedbe dogovora, a i Međunarodna zajednica s velikom pozornošću prati te izbore, budući da je nametanjem prethodnog Statuta i sama u velikoj mjeri sudjelovala u pretvaranju Mostara u ‘grad slučaj’, a sada je pomagala oko postizanja dogovora“, kazao je.

Mostar: Blokade u Gradskom vijeću i nakon izbora očekivane

Pohvalno je, navodi, što će Mostarci nakon dugog niza godina moći birati i biti birani, ali ostaje veliko pitanje kako će izgledati provedba tih izbora, te kasnija implementacija rezultata.

“Jer ako se samo sjetimo kako (ni)je funkcioniralo Gradsko vijeće Grada Mostara u prošlosti dok je još djelovalo, a s obzirom na to da je i u novom statutu ostavljen velik prostor blokadama kroz dvotrećinsko odlučivanje o mnogim pitanjima, onda je teško očekivati da će se krucijalni problemi u Gradu Mostaru lakše i brže rješavati“, kazao je.

Bez obzira jesu li u pitanju lokalni ili opći, svaki se izborni proces u BiH naziva “povijesnim“.

Kutle sarkastično objašnjava: “Zasigurno su to još jedni povijesni izbori u nizu povijesnih izbora, možda ‘povjesniji’ od prethodnih, a idući će biti još ‘povjesniji’. Pa kada pogledate koga sve biramo, a koji će nam nakon toga snažno podići kvalitetu naših života, onda naravno da su to povijesni izbori.“

Svaki izbori su “povijesni“

Prema njegovom mišljenju, “povijesni izbori“, dobro je naučena sintagma koja služi za mobilizaciju birača jer ako na izbore i glasujemo onako „kako bi trebalo“ prijeti nam nestanak i izumiranje, kao nekoć dinosaurima.

Jaka je, nastavlja, nacionalna komponenta, a bošnjačkim je političarima načelničko mjesto u Kalesiji ili Visokom vitalni nacionalni interes i zalog opstanka države BiH.

“Bez obzira na sve ovi izbori imaju određene razlike u odnosu na prethodne, a pogotovo ako nadodamo izbore u Mostaru koji se održavaju nakon 12 godina, što je možda najveća povijesna komponenta ovih izbora“, ocijenio je.

Biranje  vlasti u društvu, govori, važno je  pravo za građane koje imaju jednom ili dva puta u četiri godine, i treba ga iskoristiti, ali treba nastojati birati najbolje među nama koji će valjano zastupati i artikulirati naše interese, a ne nasjedati na taj ‘povijesni’ pritisak vladajućih.

Federacija BiH: Zavidan rezultat SDA i pad Komšićevog DF-a

Iako je za prognoze rezultata rano, Kutle ističe, kako je u BiH najveća konstanta SDA.

“Unatoč brojnim aferama njihovih dužnosnika (posljednja udarna je ‘Respiratori’), lošoj ekonomskoj politici koju prezentiraju, politici ‘nadmudrivanja’ s partnerima iz druga dva naroda itd., ništa od toga neće biti prepeka za zavidan rezultat gdje će osvojiti značajan broj vijećničkih i (grado)načelničkih mjesta“, tvrdi Kutle.

Možda ne moraju biti ukupni pobjednici, smatra, ali bit će tu itekako prisutni i bit će i dalje vrlo jaki.

“U nekim razvijenijim demokratskim društvima njihovi loši potezi i kadroviranja s viših razina bi se značajno odrazili i na lokalnoj razini, ali kod njih to neće biti slučaj ni ovaj put.“

Kada je riječ o bošnjačkom, odnosno, ‘bosansko-građanskom’, biračkom tijelu, objašnjava, svaka od vodećih stranaka bi mogla imati svoje adute u pojedinim gradovima/općinama.

Kutle očekuje značajan pad jedino Demokratskoj fronti Željka Komšića.

“Ta bi stranka konačno trebala postati ‘pročitana knjiga’i da će ljudi prepoznati njihova koaliranja i koketiranja sa SDA, točnije prijevare birača koje su priuštili. Najzanimljivija utakmica bi mogla biti u sarajevskim općinama, zbog vrlo napetih odnosa među vodećim strankama, ali i smjene novoformirane vlasti na županijskoj razini.“

Na izborima kao u nogometu: Igraju svi, a među Hrvatima uvijek pobijedi HDZ BiH

Kada je riječ o općinama/gradovima s hrvatskom većinom, pojašnjava Kutle,  tu se manje-više sve zna, izuzev nekih sredina gdje bi Hrvati mogli uistinu imati politički pluralizam.

“Za  očekivati je kako će i ovaj put HDZ BiH i stranke okupljene oko njega imati apsolutnu većinu osvojenih (grado)načelničkih mjesta i vijećničkih mjesta u gradskim/općinskim vijećima.“

U mješovitim sredinama vodit će se, navodi,  teška izborna utakmica sa SDA i njihovim satelitima.

Neizvjesno bi moglo biti, smatra Kutle, u  općinama s hrvatskom većinom: Tomislavgrad, Prozor-Rama, Neum, Usora te gradovi Livno i Ljubuški.

“Nigdje drugo ne očekujem neku neizvjesnost. HDZ BiH jednostavno ima jaku stranačku infrastrukturu, a oporba je vrlo slaba, mada neki od njih, kako vidimo, sebe uzdižu na zlatni pijedestal.“

Kod nas je, objašnjava, općenito prisutno pogrešno shvaćanje oporbenog djelovanja u demokraciji.

“Princip oporbe među Hrvatima je, da ako nemaju većinu, ne trebaju se skoro nikako javljati za riječ u skupštini, ne trebaju davati nikakve inicijative, nuditi zakonska rješenja i jednostavno biti prisutni u javnosti, ili poput nekih ‘javiti se samo da se jave’, puno pričati, a malo toga ponuditi“, mišljenja je Kutle.

Pita se i očekuje li hrvatska politička scena da će ih ljudi tek tako prepoznati ako se njihove aktivnosti svode na fotografiranje za plakate, statuse na društvenim mrežama u kojima kritiziraju HDZ i pritom, ne nudeći nikakva rješenja na lokalnoj razini.

Vladajući, HDZ BiH, navodi, trebao bi se zapitati, je li stvarno kvalitetna politika kako oporbenjake prevariti.

“Politika nije i ne smije biti samo to. Ako se netko stvarno želi nametnuti kao ozbiljna konkurencija nekome, onda mora raditi rudarski dan i noć i izaći iz svoje pozicije komocije, mukotrpno se boriti za svaki glas, drugog puta nema.“

Najmanji su problem financije stranaka,objašnjava, jer se mnogo toga odrađuje besplatno.

“Zgodna paralela je sport. Zašto bi npr. trener neke ekipe trebao nekog igrača ubaciti u prvi sastav, ako on nimalo ne grize, ne trči, slabo radi na treninzima i ne nameće se? Tako je i slučaj za oporbene stranke među Hrvatima u BiH. Ljudi se nekad jednostavno drže one: ‘Ova vlast nam je još i dobra kada vidimo tko bi nam novi mogao doći’“, navodi.

Krovno tijelo za provedbu izbornog procesa – nema legitimet

Kutle, također, napominje i kako krovno tijelo za provedbu i nadziranje izbornog procesa nema legitimitet jer su na hrvatske pozicije u Središnjem izborom povjerenstvu imenovane osobe suprotno odredbama Izbornog zakona BiH, a sam Izborni zakon BiH, također je još uvijek protuustavan.

“Nelegitimnost SIP-a nitko ne vidi kao neki preveliki problem.Iz stranačkog kuta gledano, pa iz kuta međunarodne zajednice, još veći problem bi bio da se izbori ne održe. Onda se žmiri na jedno oko, kao što se nekoć žmirilo na imenovanje Vlade Alijanse i  Platforme u Federaciji“, navodi Kutle.

HNS BiH protiv sadašnjeg saziva SIP-a, ali ne odustaju od izbora

Stranke HNS-a BiH upozoravaju kroz svoje javne istupe oko nelegalnosti i nelegitimnosti SIP-a, objašnjava Kutle, ali nitko od njih nije planirao odustati od lokalnih izbora.

“Svi akteri vode se motivom da se izbori održe, problemi će se zataškavati, i onda nekad kasnije pokušat će se dio tih problema riješiti kroz iscrpljujuće pregovore stranačkih lidera.“

Legitimitet, osim SIP-a, jednog od članova Predsjedništva BiH, nema ni Vlada Federacije BiH – tehnička vlada iz prošlog saziva.

“Lako je moguće da će ta ista vlada u tehničkom obliku odraditi ovaj mandat do kraja, jer nova vlast nije na vidiku, političke tenzije među Hrvatima i Bošnjacima su velike, a aktualna je još uvijek korona-kriza i više se nitko izgleda ne želi upuštati u tu avanturu sastavljanja nove Vlade u FBiH dok i dalje donose ključne odluke.“

Dugoročno je, navodi, riječ o političkim opasnim improvizacijama.

Ipak, najmanje pažnje posvećuje se apstinentima u BiH, bilo da je riječ o općim ili lokalnim biračima.

“Jedan dio građana odselio pa se realno biračko tijelo jednim dijelom smanjilo, a ti birači su još uvijek na popisu. Bez obzira, imamo značajan postotak onih koji ne izlaze na izbore.“

Apstinentima se nitko i ne obraća

U razvijenim demokracijama, navodi, apstinenti mogu biti vrlo jaka prosvjedna snaga, koja svojim značajnim neizlaskom na izbore šalje jaku poruku vlasti, ali i oporbenim strankama i praktično pružaju pasivni otpor.

“Kad je riječ o BiH, imamo jedan dio takvih apstinenata, ali njihovu poruku vladajući očito ne shvaćaju toliko ozbiljno.Veći broj apstinenata je onaj koji bi se mogao svrstati u grupu ‘neupućenih i neinformiranih’ pa ‘potapaju’ ove prosvjednike.“

Riječ je potencijalno, objašnjava Kutle, o ljudima koji ne promišljaju o svojoj političkoj i društvenoj svakodnevici ili što ih jednostavno ne zanima ili što su okupirani drugim, prvenstveno egzistencijalnim stvarima pa nemaju vremena.

“Odgovor kako te ljude izvući iz kuće na birališta trebaju dati kandidati na izborima, jer povećanim izlaskom birača na izbore, povećava se i legitimitet potencijalnoj vlasti, bez obzira za koga su ti ljudi glasovali. I to može natjerati stranke da traže kvalitetnije kadrove, budu originalniji u svom predstavljanju i jednostavno dobiju motiva ponuditi nešto kvalitetno svojim biračima.“

Prilika je i za birače, ako im se ne sviđaju  ponuđene stranke, imaju pravo dati svoje preferencijalne glasove na nekoj listi jer nije moguće od toliko imena barem neke osobe nisu vrijedne glasa.

“Možda je tu osobu stranka stavila na 17. ili 18. mjesto na listi, ali građani mogu napraviti ‘svoje kadroviranje’ i dati joj svoj glas da ona raste u odnosu na ostale iz te stranke. Pa neka je barem vama savjest mirna“, zaključio je Goran Kutle, politolog s Filozofskog fakulteta u Mostaru, u razgovoru za Dnevnik.ba.

Dnevnik.ba/ https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo