Grude, 28. kolovoza 1993. proglašenje Hrvatske Republike Herceg Bosne
Hrvatska Republika Herceg-Bosna je bila hrvatska upravna jedinica u sklopu Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28. kolovoza 1993. izrasla iz Hrvatske zajednice Herceg-Bosne utemeljene 18. studenog 1991., kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjeline Hrvata u Bosni i Hercegovini. Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na srpsku agresiju u Hrvatskoj i BiH, da bi se u kolovozu 1993., slijedeći Owen – Stoltenbergov plan mirovni plan, preoblikovala u Republiku.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje Federacije BiH kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnijeg federaliziranja cijele države. Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja Ustava Federacije BiH 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti Vlade Herceg-Bosne prenesene na Vladu Federacije BiH. Iznosila je ukupno 10.950 km2 (21,4 % BiH).
Temeljna odluka o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne ima dva dijela – izvorišne osnove i Temeljne odredbe koje sadrže 13 članaka.
U izvorišnoj osnovi istaknuto je pravo Hrvata Bosne i Hercegovine kao konstitutivnog naroda na ravnopravnost s druga dva konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine, Srbima i Muslimanima, te u skladu s tim njihovo pravo na zajedničko uređivanje pitanja “iz dosadašnjeg i budućeg zajedničkog života” s druga dva konstitutivna naroda “demokratskim i mirnim putem”.
Temeljnom odlukom promijenjeno je ime Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni u Hrvatska Republika Herceg-Bosna. Kao oblik vlasti izabrana je parlamentarna demokracija, a vlast je podijeljena na zakonodavnu, koju nosi Zastupnički dom, izvršnu, koju nosi Vlada i sudsku koju nose neovisni sudovi.
Odlučeno je da predsjednika i članove Vlade bira Zastupnički dom na temelju odluke predsjednika Republike.
Predsjednik Republike na osnovi Temeljne odluke imao je nadležnost predstavljati Republiku u inozemstvu, izražavati njezino konstitutivno jedinstvo i brinuti se za jedinstveno djelovanje svih tijela državne vlasti. Također je određeno da je predsjednik Republike vrhovni zapovjednik republičkih Oružanih snaga s ovlasti da postavlja i razrješava vojne dužnosnike uz pribavljeno mišljenje Vlade.
Temeljnom odlukom odabrani su zastava i grb Herceg-Bosne, a za glavni grad Republike određen je Mostar.
Donijeta je i odluka o važenju svih pravnih propisa Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i svih pravnih propisa Republike BiH koji nisu u suprotnosti s pravnim propisima Herceg-Bosne. Prema Temeljnoj odluci, vlast su obnašala tijela Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, uključujući i predsjednika Republike, do izbora i imenovanja tijela na osnovi Temeljne odluke.
Probošnjačka politika u BiH danas kao nikada ima za posljedicu sve veću težnju hrvatskog naroda u BiH za uspostavom Hrvatske Republike Herceg Bosne, kako bi sačuvali svoja vjekovna ognjišta, koje im bošnjačka politika želi zatrti. Ne dozvolimo im to, jer BiH je oduvijek bila i biti će država Hrvata.
A.B./Hrvatsko nebo