Sveta Marija – Velika Gospa Majka Božja uznesena u Nebo svetkovina 15. kolovoza
Vrijeme:3 min, 35 sec
Sveta Marija – Velika Gospa
Majka Božja uznesena u Nebo
svetkovina 15. kolovoza
Velika Gospa ili Uznesenje Blažene Djevice Marije spada među najomiljenije pučke blagdane kod Hrvata.
Naš narod oduvijek je bio štovatelj Blažene Djevice Marije. Zato je taj dan ne samo crkveni nego i državni blagdan.
Iako je lokalna tradicija da se za ovaj blagdan hodočasti u obližnji Široki brijeg, puno hodočasnika za ovaj dan odabire doći u Međugorje. Podsjećamo od samog jutra hodočasnici imaju mogućnost za svetu ispovijed kao i priliku za slavljenje svete mise u župnoj crkvi i to u: 6, 7, 8, 9, 11 i svečano sveto misno slavlje u 19 sati.
Hrvati su se Mariji utjecali u teškim vremenima i uvijek su osjetili njezinu pomoć i utjehu. S krunicom o vratu i molitvom na usnama pobjeđivani su daleko nadmoćniji i naoružaniji neprijatelji i agresori. Zvali su je “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvatske, “kraljica Hrvata”.
To nam dokazuje i najstarije Marijino svetište kod Hrvata iz Biskupije kod Knina gdje je pronađen Pralik Gospe Velikog Zavjeta iz godine 1050., a i mnoge druge crkve i svetišta posvećena Mariji širom naše domovine Hrvatske i Bosne i Hercegovine, mnoge ispjevane pjesme, molitve, blagdani.
Godine 1935. zagrebački nadbiskup Antun Bauer okrunio je u Mariji Bistrici čudotvorni kip Marijin i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju, kraljicom Hrvata. A zašto je Marija tako moćna pomoćnica i zagovornica? Crkva i Evanđelja nas uče da je Marija Isusova majka i prije nego je rodila Božjega Sina proglašena je “Majkom moga Gospodina”(Lk 1,43). Marija je doista Bogorodica. Kao “puna milosti” već od svoga začeća očuvana je od istočnog grijeha, a i cijelog svog života ostala je očuvana od svakog osobnog grijeha.
Ali kruna Marijina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnog začeća je njezino uznesenje na nebo s dušom i tijelom. Papa Pio XII. proglasio je 1. studenog 1950. dogmu, da je Blažena Djevica Marija “na kraju svoga zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena na nebo”. Veliki pobornik za proglašenje ove dogme bio je Hrvat fra Karlo Balič. On je od 1948. do 1950. po nalogu Pija XII. prikupljao dokumenta tj. svjedočanstva o uznesenju Blažene Djevice Marije. Ta vrijedna građa donijela je uvid u dugu tradiciju kršćanskog vjerovanja i štovanja Blažene Djevice Marije upravo pod tim vidikom. Znak Isusova uskrsnuća jest prazan grob u Jeruzalemu. Znak Marijina uznesenja na nebo je također prazan grob u Efezu. Tu činjenicu potvrđuju Isusova ukazanja svojim apostolima, te sv. Pavlu i nekim svecima i Marijina ukazanja u svijetu. U povijesti crkve apostoli ili sveci se ne ukazuju, ali se ukazuje Marija. To nas još jače uvjerava da je Isus uskrsnuo, Marija uzeta na nebo, te su kao potpuni ljudi u nebu, Isus kao Bogočovjek, a Marija kao potpun čovjek naše povijesti.
O Marijinom uznesenju na nebo već u rana vremena govore nam crkveni oci i sveci: Sv. Epifanije (4.st.) prvi je istočni otac koji nam govori o Marijinom uznesenju na nebo. “Kako je moguće da Marija svojim tijelom ne posjeduje nebesko kraljevstvo, ona koja nije učinila u tijelu nikakvo ružno djelo, već je ostala bezgrješna.” “Bogomajčinstvo, savršeno djevičanstvo, savršeno jedinstvo Sina i Majke, Sinovo štovanje Majke nisu mogli dopustiti da Marijino tijelo ostane u grobu” (Sv. German Carigradski, +733). Sv. Toma Akvinski (+1274) “Zbog grijeha su čovjeku bila dana tri prokletstva. Od trećeg je bila netaknuta Blažena Djevica, jer je s tijelom bila uznesena na nebo”. Sv. Antun Padovanski (+1231)u propovijedi na Veliku Gospu: “Gospodin je uskrsnuo kad je uzašao s desne Oca. Uskrsnula je i škrinja njegova posvećenja, kad je na ovaj dan Djevica Majka bila uznesena u vječnu ložnicu.”.
Što Marija u današnje vrijeme znači čovječanstvu sigurno ćemo vidjeti i preko medija te doživjeti ovih dana iz raznih krajeva naše Domovine i svijeta: iz Aljmaša, Marije Bistrice, Trsata, Sinja, Međugorja, Sokolina kod Kotor Varoša, Veprica, Olova, Komušine, Remeta, Altöttinga, Lurda, Fatime, Loreta, Guadalupe i mnogih drugih Marijinih svetišta širom kugle zemaljske.
Uvrstimo se, dakle, i mi u dugu povorku Marijinih hodočasnika, onih iz naših dana i onih iz prošlosti i svi zajedno s krunicom u ruci, molitvom na usnama i pjesmom u srcu krenimo Mariji u susret i zavapimo joj:
O divna Djevice, nebeska Kraljice, moli za nas.
Ti znadeš najbolje sve naše nevolje, ah spasi nas!
Međugorje info.com/https://www.medjugorje-info.com/Hrvatsko nebo
