Hoće li Hrvati u Bosni i Hercegovini postati nacionalna manjina nakon idućih izbora?

Idući opći izbori u Bosni i Hercegovini za Hrvate te zemlje bi mogli biti najznačajniji izbori do sada s obzirom na to da hrvatska konstitutivnost u BiH nakon njih mogla postati stvar prošlosti.

Naime, bošnjačke političke stranke spremaju teren kojim su Hrvatima u mogućnosti nametnuti federalni dom naroda. Zašto je on uopće bitan?

Bez federalnih domova naroda, kojih ima četiri, srpski, bošnjački i hrvatski i oni ostalih, nemoguće je donijeti ikakav konsenzus u smislu funkcioniranja entiteta Federacije BiH, piše zagrebački portal Direktno.hr.

Klubovi naroda konstitutivnih naroda imaju po 17 izaslanika. Klub ostalih ima osam. Izaslanici u tim klubovima se popunjavaju iz županijskih skupština. Njih ima deset. Hrvati imaju samo dvije županije koje su njihove “jedan kroz jedan”. To su Posavska i Zapadnohercegovačka. Ostale županije, u kojima Hrvati imaju značajan udio, imaju i srpske odnosno bošnjačke izaslanike.

Stvar i jest u “ostalim županijama”. Preko njih je moguće popuniti potrebnu većinu u hrvatskom klubu u domu naroda. Kako? Tako što se članovi stranaka koje su dominantno bošnjačke – izjasne Hrvatima.

Bošnjaci iz hrvatskog kluba

Klub Hrvata u domu naroda federalnog parlamenta je jako važan jer bez njega nije moguće proglasiti predsjednika Federacije koji daje mandat premijeru Federacije. Zamislite sada da bošnjačke stranke kontroliraju taj klub?

To znači da će predsjednik Federacije mandat dati onoj osobi koju izaberu – bošnjački predstavnici. Oni, ironije li, dolaze iz hrvatskog kluba.

Međutim, sav apsurd tu ne završava, nego, zapravo, tek počinje.

Tih 17 izaslanika u domu naroda, od kojeg bošnjačke stranke uvijek kontroliraju pet ili šest izaslanika – imaju itekakav utjecaj na gornji dom državnog parlamenta.

Oni, naime, mogu bez problema Hrvatima popuniti i dom naroda na državnoj razini. Tada Hrvati, koji su zahvaljujući nepravednom izbornom zakonu već preglasani u Predsjedništvu, postaju preglasani u entitetskom te državnom parlamentu.

Politika Zagreba prema bh. Hrvatima

Politički analitičar Milan Sitarski kaže u izjavi za Direktno da se politika službenog Zagreba prema bh. Hrvatima neće mijenjati nakon parlamentarnih izbora.

“Rezultat parlamentarnih izbora u Hrvatskoj neće donijeti bilo kakvu radikalnu promjenu u politici RH prema Bosni i Hercegovini, pa tako ni prema položaju Hrvata kao konstitutivnog naroda”, rekao je.

Svi relevantni politički akteri u Hrvatskoj, kaže Sitarski, svjesni su važnosti hrvatske konstitutivnosti u BiH.

“Ključna značajka nove Vlade RH će svakako biti programsko-politički, a mogućno i kadrovski kontinuitet. Radikalne promjene bi bile mogućne samo ukoliko bi na politiku Vlade mogle utjecati radikalno desne ili radikalno lijeve snage, ali ishod proteklih izbora to naprosto nije omogućio. Može se jedino očekivati da će nova Vlada RH sada, s obnovljenim mandatom i povećanom neovisnošću od parlamentarne potpore nekih manjih stranaka, dosadašnju politiku provoditi s većim samopouzdanjem i odlučnošću.

Ta je politika dio gotovo općehrvatskog konsenzusa svih iole umjerenih političkih snaga, a ključni su elementi tog konsenzusa zalaganje za neovisnost i teritorijalnu cjelovitost BiH, ali i potpunu jednakopravnost Hrvata u njoj, posebice u oblasti legitimnog političkog predstavljanja u za to namijenjenim tijelima vlasti – Predsjedništvu BiH i domovima naroda”, kazao je.

Obespravljen hrvatski narod u BiH

Novinar Hrvatskog medijskog servisa (HMS) Branimir Galić smatra da su bošnjačke stranke ujedinjene u ideji da se Hrvate u BiH, u institucionalnom smislu, obespravi.

“Bošnjački politički predstavnici svih političkih orijentacija i stranačkih dresova posjeduju ogromnu dozu konsenzusa koja ih ujedinjuje kao protivnike institucionalne jednakopravnosti Hrvata u BiH jer u njoj vide prijetnju prosperiranja vlastite težnje za izgradnjom građanske države koja bi de facto bila bošnjačka nacionalna država. U tom kontekstu treba promatrati i Izetbegovićevo uporno zazivanje razbijanja nekakvih okova koje, kao, Hrvati nameću većinskom bošnjačkom narodu u Federaciji BiH”, rekao je Galić za Direktno.

Bošnjačke stranke su, navodi Galić, uspjele popuniti Središnje izborno povjerenstvo ‘svojim’ kadrovima, a ono, pak, najviše štete može donijeti upravo konstitutivnosti Hrvata u BiH jer će svojim pravilima odlučiti na koji način se puni spomenuti dom naroda parlamenta Federacije.

“SDA je, potpomognuta DF-om i bošnjačkom “oporbom” (koja to zapravo i nije; dakle SDP i A-SDA) te srpskom oporbom (SDS i PDP) izabrala dva bošnjačka, dva srpska i jednog hrvatskog člana Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (između ostalih Željka Bakalara, donedavnog savjetnika Željka Komšića) ne poštujući natječajnu proceduru koja je zakonom propisana. Ovo je posebno bitno jer SIP implementira rezultate izbora i određuje model popune Doma naroda Parlamenta Federacije BiH koji je najjači jamac konstitutivnosti Hrvata u BiH”, ocijenio je Galić.

Uloga Doma naroda

To će se, smatra HMS-ov novinar, posebno vidjeti 2022. na općim izborima.

“Bošnjačke težnje za ovladavanjem Federacijom posebno će obojiti izbore 2022. godine. Minoriziranje uloge Doma naroda Parlamenta Federacije BiH (PFBiH) ili njegovo potpuno dokidanje ideal je za kojim teže svi relevantni politički predstavnici Bošnjaka jer od Federacije žele napraviti pandan Republici Srpskoj koja počiva na unitarnom uređenju te nije podijeljena na kantone (kao Federacija)”, rekao je.

SDA, međutim, negira presude Ustavnog suda BiH koje, de facto, sprječavaju takav scenarij.

“Da bi to ostvarili može im biti od pomoći aktualni saziv SIP-a koji bi mogao promijeniti način izbora izaslanika u Dom naroda PFBiH tako da se u to tijelo izabere minimalno 6 od 17 izaslanika Hrvata (ili Bošnjaka koji se predstavljaju Hrvatima), a da su probošnjačke političke provenijencije. Kvaka je u tome što je Ustavni sud BiH u predmetu “Ljubić” naložio legitimno političko predstavljanje na svim administrativnim razinama (uključujući Predsjedništvo BiH i domove naroda), a SDA i njeni bošnjački partneri na to ne pristaju”, dodao je.

Rupu u zakonu, zapravo, dodaje Galić, popunjava upravo SIP koji je trenutno u službi bošnjačke političke elite.

“Prazninu koja nastaje popunjava SIP koji donosi privremeno uputstvo o izboru izaslanika u Dom naroda PFBiH koji može postati snažan alat probošnjačke političke ideje. Takav scenarij značio bi izbacivanje legitimnih političkih predstavnika Hrvata iz Vlade Federacije BiH bez mogućnosti da utječu na donošenje bilo kakvog zakona na Federalnoj razini”, smatra HMS-ov novinar.

Neki novi Cipar

Takav scenarij, smatra Galić, BiH bi pretvorio u neki novi Cipar.

“Ako se dogodi izbacivanje Hrvata iz federalnih institucija, to bi značilo konačno dekonstituiranje ovoga naroda, a Bosni i Hercegovini dogodila bi se neminovna ciprizacija nakon što bi se srušio tronožac koji tvori tu nesretnu državu”, zaključio je.

Ako bošnjačke političke stranke nakon idućih izbora uspiju u svojoj namjeri, Hrvati u BiH bi mogli postati nacionalna manjina.

Ostaje za vidjeti imaju li hrvatske političke stranke predvođene Čovićem i HDZ-om ikakav odgovor na to pitanje. Izborne prevare, naime, bošnjačkim strankama omogućuju potpuno dekonstituiranje Hrvata.

Hrvati, zasigurno, neće prihvatiti takvo što, a ako se to ipak dogodi, nitko ne može sa sigurnošću znati kakav scenarij čeka Bosnu i Hercegovinu.

HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo