ŠKORO: Hrvatska federalna jedinica unutar jedinstvene BiH je rješenje bh. problema
Miroslav Škoro, predsjednik Domovinskog pokreta u intervjuu za Dnevnik.ba govori o politici koju će Domovinski pokret voditi prema BiH i bh. Hrvatima, pojašnjava zašto je rješenje bh. rebusa u hrvatskoj federalnoj jedinici, što misli o fenomenu Komšić, kakve su politike prema BiH vodile dosadašnje hrvatske vlasti te zašto podržava generala Glasnovića u 11. izbornoj jedinici.
Upitan kakvu će politiku Domovinski pokret voditi prema BiH i prema Hrvatima u BIH, Škoro kaže da se njegova politička stranka ne zadovoljavamo konstatacijama o jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH, što, kako kaže, slušamo već godinama. Mišljenja je da Hrvati u BiH nisu ni jednakopravni niti konstitutivni.
-Pravo i jedino rješenje koje bi zadovoljilo te principe jeste federalna jedinica hrvatskog naroda u sklopu jedinstvene BiH. To bi rješenje i za samu BiH, u kojoj bi bile zadovoljene sve nacionalne aspiracije, bilo najbolje. U Hrvatima bi imala stabilan oslonac, a ne bi ih se guralo u zagrljaj Milorada Dodika, koji uopće ne krije svoje separatističke ambicije. No, kao što smo vidjeli i na primjeru propale Jugoslavije, unitarizam i separatizam se međusobno snažno pothranjuju. Za ovakav naš odnos prema BiH i položaju Hrvata u njoj presudno je samo držanje tamošnjih hrvatskih političkih predstavnika. Mi ne možemo protiv njih, a ni mimo njih, rekao je Škoro.
Osvrnuo se i na politike koje su kroz zadnjih 20-ak godina vodili hrvatski HDZ i SDP prema Hrvatima u BiH.
“SDP i, naravno, predsjednici Mesić i Josipović su pokazivali potpunu nezainteresiranost i čak sklonost optuživati hrvatski narod na kursu bošnjačke politike, koja je činila sve da marginalizira hrvatsku sastavnicu države triju naroda. HDZ i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović su promijenili retoriku, koja je u odnosu na Hrvate bila benevolentna ali je sve ostajalo tek na formalnoj potpori i nezamjeranju u odnosu na strane centre moći. Vrijedi spomenuti i dvije rezolucije Europskog parlamenta koje su na tragu federalizma i umjesto da na njima inzistiramo, brzo smo ih, na neshvatljiv način, zaboravili i u Hrvatskoj i u BiH”, rekao je Škoro.
Komentirajući koliko je Hrvatska (i je li uopće) odgovorna za kontinuiranu eroziju političkih prava Hrvata u BiH, Škoro kaže da je odgovor apsolutno da.
“Istočni grijeh hrvatske politike jest Daytonski sporazum kojim je Hrvatima oduzeto ono konstitutivno pravo kakvo su dobila druga dva naroda. Odatle je sve počelo i nastavilo se onako kako sam odgovorio u prethodnom pitanju”, rekao je Škoro za Dnevnik.ba.
Podržavate li zahtjeve bh. Hrvata za izmjenama Izbornoga zakona BiH na način da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike?
Mišljenja je da je izmjena Izbornog zakona BiH kako bi se osiguralo da jedan konstitutivni narod drugome narodu ne može birati političke predstavnike minimum ispod kojega ne bi trebalo ići. Ne bi trebalo izlaziti ni na izbore prema izbornim pravilima koje je čak i Ustavni sud proglasio neustavnima.
Kaže da je “fenomen Komšić” samo vrh ledenog brijega.
-Čak je i po tom Daytonskom sporazumu predviđeno da svaki narod ima svoje predstavnike u Predsjedništvu države, iz čega logično proizlazi da svaki narod bira sam svog predstavnika. S jedne je strane ovakav izbor lažnog hrvatskog predstavnika kojega je izabrao drugi narod a ne Hrvati izigravanje Ustava, čak je provokativan, podcjenjivački i ponižavajući, a s druge je strane, iz pozicije samoga Komšića, duboko nemoralan. Kako možeš predstavljati jedan narod koji te ne želi?, upitao se Škoro.
Kazao je da je general Glasnović nositelj liste DP-a za XI izbornu jedinicu jer će se zalagati pristup te političke opcije Bosni i Hercegovini.
-Osim toga, on je na tim stranama vrlo popularan zbog svojih ratnih zasluga, nepotkupljiv je, otvoren i beskompromisan, istaknuo je Škoro.
Govoreći o svojoj viziji Hrvatske, iseljeništva, ali i Hrvata u BiH Škoro kaže da Hrvatsku vidi kao produktivnu, prosperitetnu i suverenu državu iz koje ljudi neće bježati.
-Vidim je s pravednijim izbornim sustavom zasnovanu na kršćanskim moralnim vrijednostima, pri čemu računamo na doprinos iseljeništva kako u političkom tako i gospodarskom smislu. Nakon 2000. ova je kategorija naših državljana sustavno odbacivana, onemogućen im je čak i pristup izborima, smanjen je broj njihovih zastupnika a obnovljene su i stare političke predrasude prema njima. Isto vrijedi i za Hrvate u BiH koji mogu računati na našu punu potporu, njih smatramo također integralnim dijelom hrvatskog nacionalnog korpusa, rekao je Škoro.
R.I./HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo